U povodu nastupajućeg mjeseca Ramazana svim muslimanima upućujem iskrene želje da ovaj mubarek mjesec provedu u ibadetu i duševnom ispunjenju. Neka vam dani posta proteku u zdravlju i rahatluku, jačajući nas duhovno u razmišljanju i djelovanju, za dobro pojedinca, zajednice i društva u kome živimo.
Ramazan Šerif Mubarek Olsun!
VLADA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA
Na redovnoj sjednici Kantonalnog štaba civilne zaštite razmatrana je, između ostalog, dinamika raspodjele pomoći iz skladišta Direkcije za robne rezerve Zeničko-dobojskog kantona. Naime, kako je Federalna direkcija robnih rezervi Zeničko-dobojskom kantonu odobrila 50.000 litara mlijeka sarajevskog „Milkosa“, dosada je od ove količine u kantonalnu Direkciju pristiglo 13.000 litara mlijeka i 10.000 komada Feta sira koji su podijeljeni općinama ugroženim poplavama za ishranu evakuisanih osoba u kolektivnim centrima. Pored toga, Kantonalni štab civilne zaštite donio je odluku da se određene količine mlijeka i sira podijele i humanitarnim organizacijama koje su također učestvovale u zbrinjavanju evakuisanih osoba tokom i nakon poplava. Tako je Gradskoj narodnoj kuhinji u Zenici dato 1.000 litara mlijeka i 700 komada sira, zeničkom Caritasu i Domu za stara lica po 200 litara mlijeka i po 150 komada feta sira, Penzionerskom domu 160 litara mlijeka i 130 komada sira, a određene količine također su distribuirane zeničkoj Bolnici, Općinskom štabu civilne zaštite Zenica i Domu i porodici. Narednih dana očekuje se da pristignu i preostale količine mlijeka - 37.000 litara i 15.000 komada Feta sira koje će također biti distribuirane kolektivnim centrima u kojima su smještene evakuisane osobe s područja općina Zenica, Žepče i Maglaj. Uz ovo, Općinskom štabu civilne zaštite Zenica donirano je 10.000 kilograma brašna, 5.000 kilograma šećera, 2.000 kilograma soli te po 1.000 komada pašteta i ribljih konzervi.
Pored prehrambenih namirnica iz Direkcija za robne rezerve po nalogu Štaba kontinuirano je distribuirana stočna hrana u ugrožena područja, pa je tako za farme s područja Općine Zenica poslato 10 tona stočnog brašna, osam tona prekrupe i dvije tone kukuruza u zrnu. Općini Žepče je donirano 11 tona stočnog brašna, sedam tona prekrupe i dvije tone kukuruza u zrnu, Općini Maglaj po 10 tona stočnog brašna i prekrupe te dvije tone kukuruza u zrnu. Za farmere na području općina Zavidovići i Olovo također su podijeljene po dvije tone stočnog brašna, prekrupe i kukuruza u zrnu.
Direkcija je distribuirala i gorivo pa je Općini Maglaj dosad donirano 30.000 litara i još 10.000 litara za potrebe mehanizacije koja je radila na izgradnji alternativnih pravaca u Željeznom polju i u Topčić polju. Iz skladišta kantonalne direkcije također je ugroženim općinama distribuirano i medicinskih lijekova u vrijednosti od 30.000 KM te lijekovi za veterinarske stanice u vrijednosti od 33.000 KM. Tokom proteklog mjeseca redovno su dostavljane i veće količine vode za piće, a više hiljada paketa prehrambenih namirnica je putem Crvenog križa Kantona poslano u ugrožene općine. Pored toga, kako kantonalna Direkcija po odluci Vlade već treći mjesec otkupljuje voće i povrće s područja Kantona znatne količine su također otpremane kako kolektivnim centrima tako i porodicama na područjima pogođenim poplavama i klizištima. Osim pobrojanih količina, dostavljanih iz skladišta Direkcije, dio roba i goriva dostribuirao se u direktno u ugrožena područja. I u narednom periodu nastavit će se distribucija sve pristigle robe shodno zahtjevima koji stižu od općina, ali i odluka Kantonalnog štaba civilne zaštite. Bez obzira na činjenicu da se stanje znatno smirilo na ugroženim područjima,Štab je informiran da će uposlenici Direkcije za robne rezerve nastaviti 24-satnu dežuru kako bi se u svakom trenutku prema pristiglim zahtjevima mogli otpremiti neophodnu pomoć tamo gdje to bude potrebno.
Aktuelno stanje u Šumsko-privrednom društvu Zeničko-dobojskog kantona nakon poplava te trenutni problemi u poslovanju bili su temom razgovora koje su jučer (24. 06. 2014.) članovi Vlade Kantona na čelu sa Munibom Husejnagićem, premijerom, imali u sjedištu ovog javnog preduzeća u Zavidovićima. Hasan Hasić, v.d. direktora ŠPD-a obrazložio je situaciju sa finansijskog aspekta kazavši da je višegodišnji gubitak u poslovanju zaustavljen te je tokom 2012. i 2013. godine ostvarena dobit od dva odnosno 2,3 miliona KM, ali je u prvoj polovini 2014. godine taj trend djelimično usporen iz više razloga. Trenutno ŠPD ima dugovanja za penziono i zdravstveno osiguranje, a devastacije od poplava kako na šumskom fundusu tako i u preduzećima sa kojima ŠPD posluje odrazili su se i na tekuću proizvodnju, kazao je između ostalog direktor Hasić.
O ŠPD-u, ali i problemima u stanju šumskog fonda općenito i zakonskog regulisanja ove oblasti nastavljena je rasprava i tokom redovne sjednice Vlade održane u prostorijama Info-punkta Spomenika prirode Tajan. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede koje je bilo inicijator razgovora u ŠPD-u, ali i obilaska okolnih terena od strane članova Vlade, pripremilo je opsežan materijal u kome je obrađena sva problematika vezana za šume Zeničko-dobojskog kantona ali i teškoće vezane za nepostojanje krovnog zakona na nivou Federacije BiH koji bi omogućio da se kontrola i očuvanje šuma vrši na sveobuhvatan način. Vlada Kantona i dalje je na stanovištu da, dok se ne usvoje krovni zakoni, mora se učiniti sve da se šume zaštite putem kantonalnog zakona i da se uvede više kontrole u gazdovanje šumskim bogatstvom. Sprečavanje nelegalne sječe šume, obnavljanje šumskog fonda i sistemska rješenja u gazdovanju šumama ostaju kao stalni zadatak ne samo resornog ministarstva već i kantonalne uprave za šumarstvo, inspekcijskih kontrola i svih drugih subjekata zaduženih za ovu oblast. U daljnjem toku sjednice Vlada Kantona usvojila je Prijedlog zakona o obrazovanju odraslih koji je u formi Nacrta Skupština Kantona usvojila u decembru 2013. godine i potom ga uputila u javnu raspravu. Nakon provedenih javnih rasprava u svih 12 opština Kantona i dodatnih konsultacija sa sindikatima, aktivima direktora škola, komorama i poslodavcima izrađen je Prijedlog zakona koji treba u konačnici da uskladi obrazovni sistem sa potrebama tržišta.
Na prijedlog Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice usvojena je analiza djelatnosti i usluga socijalne zaštite, kadrovskom,finansijskom i materijalno-tehničkom stanju ustanova na području Kantona. Ova analiza predstavlja detaljan uvid u rad ustanova socijalne zaštite, finansijskih sredstava koja su im na raspolaganju kao i korisnike svih vidova socijalne zaštite.Na prijedlog ovog ministarstva Vlada je donijela odluku da se Crvenom križu ZDK odobri 10.000 KM za programske aktivnosti u funkciji člana Kantonalnog štaba civilne zaštite jer je ova organizacija uveliko doprinijela da se distribucija humanitarne pomoći, lijekova i svega ostalog te evidencija izbjeglih osoba efikasno organizuje i time pruži veliki doprinos u aktivnostima Štaba na saniranju posljedica od poplava. Na ovoj sjednici usvojene su i izmjene Pravilnika o radu Kantonalne bolnice Zenica i izmjene Odluke o obavljanju taksi prijevoza te donesena odluka o odobravanju 4.000 KM Savezu ratnih vojnih invalida ZDK za sportske igre.
Nakon održane sjednice, članovi Vlade Kantona obišli su Mini hidrocentralu „Čardak“na rijeci Gostović gdje su u razgovoru sa direktorom Adnanom Halilovićem upoznati sa kapacitetima i načinom rada ove MHE. Potom, uslijedila je posjeta Spomeniku prirode „Tajan“ gdje je članovima Vlade prezentirana ponuda ovog turističkog centra i potencijali daljnjeg razvoja turizma na ovom području. U sklopu obilaska članovi Vlade posjetili su jezero Mašica i obišli Lukinu i Pećinu Srednje stijene koje zadnjih godina privlače sve veću pažnju kako domaćih tako i stranih turista.
Danas (23. 06. 2014.) je premijer Zeničko-dobojskog kantona Munib Husejnagić sa resornim ministrima Husićem (privreda) i Terzićem (prostorno uređenje) primio predstavnike konzorcija „Miebach“ („Mibah“) iz Njemačke na čelu sa Christophom Engelke-om, vlasnikom konzorcija. Ova njemačka kompanija koja postoji više od sto godina i u svom sastavu ima 52 fabrike, bavi se metalskom i industrijom cementa, te mašinogradnjom. Tokom razgovora u sjedištu Vlade Kantona, predstavnici ove kompanije izrazili su interesovanje za ulaganje u Rudnik željezne rude Vareš.
Premijer Husejnagić pružio je osnovne informacije o ovom Rudniku te o trenutnom stanju u pogledu vlasništva kao i načinima na koje je regulisano dobijanje koncesije za vađenje rude na području Zeničko-dobojskog kantona. On je također kazao da Vlada Zeničko-dobojskog kantona pruža maksimalnu podršku svim ozbiljnim stranim investitorima, i to u mnogim segmentima,a posebno kod olakšavanja administrativnih procedura neophodnih za investiranje na ovom području.
Tokom razgovora predstavnici Mibaha izrazili su interesovanje za strukturu kapitala u vareškom Rudniku, imovini, načinu vađenja rude i njenom sastavu, geološke karte te za mnoge druge aspekte vezane za investiranje u ovo preduzeće. S obzirom na to da preko 60 odsto vlasništva trenutno pripada poduzeću „Jata“, koje je zainteresovano za prodaju svog dijela kapitala, njemački investitori izrazili su spremnost da razgovaraju sa postojećim vlasnicima. Nakon što ovi razgovori budu obavljeni, kompanija Mibah će prezentirati svoje stavove Vladi Kantona.
Zeničko-dobojski kanton, prema dosad pristiglim računima građevinskih firmi koje izvode radove na osposobljavanju saobraćajnica nakon poplava, te za sredstva jednokratne pomoći prema općinama kao i za druge potrebe izražene tokom prvih mjesec dana izdvojit će blizu 1,5 miliona KM.
Od ove sume, kako je već poznato, 410.000 KM je odlukom Vlade Kantona izdvojeno za jednokratnu pomoć općinama, dok se sredstva Direkcije za ceste Kantona u iznosu od 900.000 KM koriste za popravku regionalnih cesta i mostova oštećenih tokom poplava. Sredstva kantonalne civilne zaštite koriste se za popravku lokalne infrastrukture i izgradnju alternativnih pravaca do ugroženih naselja. U ukupnu sumu ne ulaze troškovi nabavke namirnica za prehranu, zdravstvene potrebe ugroženog stanovništva te brojne druge potrebe počev od alata do dezinfekcijskih sredstava i veterinarske skrbi. Jedan dio ovih potreba stanovništva na područjima ugroženim poplavama i klizištima zadovoljen je putem dostave humanitarne pomoći i donacija iz zemlje i inostranstva,a drugi dio se osigurava iz preraspodjele sredstava sa budžetskih transfera kantonalnih ministarstava. Međutim, kako ova sredstva nisu ni izdaleka dovoljna da se saniraju štete i efikasno pomogne stanovništvu, u narednom periodu izvori finansiranja će se tražiti iz federalnih i državnih fondova i sredstava koja budu odobrena na donatorskoj konferenciji.
O svemu ovom raspravljano je na jutrošnjoj (20. 06. 2014.) sjednici Kantonalnog štaba civilne zaštite, a pored problematike finansija, raspravljano je i o daljnjim pravcima aktivnosti na osiguravanju povratka evakuisanih lica svojim kućama. Zaključeno je da će se putem Federalnog štaba civilne zaštite tražiti od Zavoda za geologiju Federacije BiH, kao meritorne institucije, da dostavi konačni izvještaj o stanju na najvećim klizištima odnosno o geološkom stanju onih područja sa kojih je iseljen najveći dio stanovništva. Ovo je potrebno učiniti prvenstveno zbog ugroženog stanovništva i svih onih koji još uvijek borave u kolektivnim centrima, a željeli bi se što prije vratiti svojim kućama.
U Mješovitoj srednjoj školi u Tešnju u četvrtak (19.06.2014.) otvoren Centar za obrazovanje odraslih. Uspostavu Centra te stručno osposobljavanje i zapošljavanje CNC operatera, metalobrusača i obrađivača metala rezanjem za preduzeća Mann Hummel, BA Tešanj, Pobjeda d.d. Tešanj i Enker d.d. Tešanj suštinska je odrednica kao i osnova memoranduma o razumijevanju radi provođenja ovog projekta. Tehničku podršku cijeloj ideji dali su USAID – Sida i Firma projekt.
Praktično, radi se o projektu koji podrazumijeva osposobljavanje zaposlenih i dodatno obrazovanje radnika radi zapošljavanja kod poznatog poslodavca. Ovim se na pravi ali i jednostavna način pomaže privredi što će u mnogome pomoći i donošenje Zakona o obrazovanju odraslih u ZDK.Time bi bilo riješeno pitanje neformalnog obrazovanja u ZDK.
Treba podsjetiti da su memorandum o uspostavi centra potpisali Federalni zavod za zapošljavanje, Vlada ZDK, Agencija za razvoj Općine Tešanj, Mješovita srednja škola Tešanj i Udruženje privrednika ove Općine.
U prvoj fazi Centar će sa Biroa za zapošljavanje u Općini Tešanj osposobiti 30 radnika i to 15 iz preduzeća Pobjeda za zanimanje operater za CNC mašinama, deset radnika iz Mann Hummel-a za zanimanje obrađivača metala rezanjem i pet radnika Enker-a za zanimanje metalobrusača.
U budućnosti Centar će se koristiti, a prije svega prema potrebama tržišta radne snage za dodatno osposobljavanje, usavršavanje, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju radne snage za različita zanimanja. Ujedno će obezbjeđivati formalno obrazovanje prilagođenim programima obuke kroz organizovanje različitih kurseva i radionica.
Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je Informaciju o koncesijama na vodama za 2013. godinu. S obzirom na to da se radi o značajnom prirodnom resursu, ali i potencijalno stabilnom izvoru prihoda, Vlada je raspravljala o neophodnim poboljšanjima u ovoj oblasti. Naime, do 2013. godine Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu dodijelilo je osam koncesija za flaširanje vode na području Kantona od čega četiri u Tešnju, dvije u Zenici i po jednu u Maglaju i Olovu. Ove koncesije dodijeljene su na 30 godina. Za izgradnju mini hidroelektrana do 2013. godine dodijeljeno je devet koncesija, a dosad su izgrađene i puštene u pogon tri: MHE Bistričak, Čardak i Čajdraš.
Prošle godine podneseno je 12 samoinicijativnih ponuda za koncesiju za izgradnju malih hidroelektrana, od kojih je odobrena jedna i to firmi EMY Zenica za gradnju MHE na Pepelarskoj rijeci Općina Zenica. Postupci odobrenja su u toku za firme: HARA iz Visokog (koja želi graditi MHE na rijeci Orlji Općina Olovo), „Energonova“ Sarajevo (podneseni zahtjevi za gradnju dvije MHE na rijeci Stupčanici (Olovo),Banjsko-rekreativni centar „Aquaterm Olovo“, Javno preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ Zenica (zahtjev za korištenje pitke vode na rezervoaru Crkvice za gradnju MHE Kamenolom Zenica), firma „Adria energy“ Zenica (zahtjev za MHE na rijeci Ograini,Općina Zenica), „Higracon“ Sarajevo (MHE na rijeci Tribiji Općina Vareš), dva zahtjeva firme „Eskimo S2“ Kakanj (na rijeci Zgošći, Općina Kakanj i na Šerićkoj rijeci, Općina Zenica), zatim firma „GTUD DELA“ Kakanj (podnijela zahtjev za gradnju tri MHE u Općini Kakanj, na rijekama: Žuća, Mala rijeka i Marušićka rijeka), „Berlijeta“ Visoko (zahtjev za gradnju MHE na rijeci Fojnici, Općina Visoko.) Još četiri firme podnijele su zahtjeve za gradnju malih hidroelektrana, ali su odbijeni jer nisu ispunjavale uslove propisane kriterijima i Zakonom o koncesijama ZDK .
Posebna problematika kod koncesija za vode je naplata koncesionih naknada koja je i u 2013. godini bila daleko ispod zadovoljavajuće. Firme koje se bave eksploatacijom mineralne i prirodne vode za piće duguju od momenta potpisivanja ugovora do 31.12. 2013. ukupno 288.380 KM (naplaćeno je samo 61. 016 KM) i pored toga što su iznosi koje je propisalo resorno ministarstvo minimalni u odnosu na zakonske mogućnosti za naplatu koncesija. Za neke od ovih preduzeća već su pokrenuti postupci raskida ugovora ili tužbe za naplatu zaostalih dugovanja, a ovaj proces raskida ugovora i prinudne naplate nastavit će se i u ovoj godini. Inače, od naplaćenih sredstava, prema važećem zakonu, 70 odsto se vraća općinama u kojima se vrši eksploatacija prirodnih resursa, a 30 odsto je prihod Kantona. Kada bi se povećala naplata, to bi automatski značilo veće i brže punjenje kako općinskih tako i kantonalnog budžeta. Stoga je na sjednici Vlade naloženo resornom ministarstvu da u što kraćem roku ažurira naplatu dugovanja i to u direktnom kontaktu sa firmama dužnicima s kojima će dogovoriti protokole izmirenja ovih obaveza.
Osim ovog, Vlada je usvojila i izmjene glavnog projekta mašinskih i elektro-instalacija na zgradi Pravnog i Ekonomskog fakulteta, čime će biti postignuta ušteda od oko 1,5 miliona KM prilikom dovršetka izgradnje zgrade za ovu visokoškolsku instituciju.
Kriznom štabu za zdravstvo Zeničko-dobojskog kantona dostavljen je izvještaj od Doma zdravlja Maglaj o higijensko-epidemiološkoj situaciji na području Općine Maglaj. Boravkom na terenu kao i analizom podataka iz zdravstvenih institucija utvrđeno je da je epidemiološka situacija zadovoljavajuća. Registrovano je samo sedam pojedinačnih slučajeva – tri slučaja vodenih ospica, po jedan slučaj tuberkuloze i hepatitisa B i dva zarazna proliva.
Nakon jednomjesečnog prekida, ponovno je od 09. 06. 2014. godine pokrenuta vakcinacija djece i omladine. Što se tiče ispravnosti vode, na osnovu obavljenih laboratorijskih nalaza utvrđeno je daje voda gradskog vodovoda, te mjesnih vodovoda Kosova i Natron-Hayat zdravstveno ispravna, a svakodnevno se kontroliše i prisutnost hlora u mreži gradskog vodovoda. No, gradskom stanovništvu i dalje se preporučuje da koriste flaširanu ili prokuhanu vodu dok se higijenske prilike potpuno ne stabilizuju.
Jedna od protivepidemijskih mjera koje se kontinuirano provode je i dezinfekcija stambenog i poslovnog prostora. Uzimajući u obzir da se velike gomile smeća još uvijek nalaze na otvorenim prostorima te da još ima neočišćenih podrumskih prostorija, što može,s toplijim danima, prouzročiti i najezdu komaraca i muha kao i povećano prisustvo glodara i zmija, Krizni štab za zdravstvo je već pokrenuo aktivnosti na provođenju detaljne i sistemske dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u Općini Maglaj.
Na jutrošnjoj (18. 06. 2014.) sjednici Kantonalnog štaba civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona glavna pažnja posvećena je stanju na klizištima u ugroženim područjima. Raspravljano je o načinu praćenja situacije sa klizanjem tla naročito iz razloga što se u zadnjih nekoliko dana pojačao intenzitet padavina. Dogovoreno je da se sa općinskim nadležnim službama i općinskim štabovima civilne zaštite iznađu modaliteti stalnog monitoringa dok se zvanične institucije ne izjasne o načinima njihovog saniranja. Ovo je bitno učiniti iz više razloga, a najvažniji od svih je da se stekne cjelovita slika putem analize kompletnog stanja na klizištima na području Kantona. Jer, od tih podataka ovisi mnogo drugih narednih aktivnosti, ali o tome ovisi i vrijeme povratka evaukisanih lica svojim domovima. S druge strane, za područja klizišta za koja se neupitno utvrdi da se ne mogu trajno sanirati, bit će predloženi modaliteti zbrinjavanja porodica čije kuće su ili zatrpane klizištima ili se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini.
Naloženo je članovima Kantonalnog štaba civilne zaštite zaduženim za problematiku klizišta kao i smještaja evakuisanih lica da što prije sistematizuju podatke koje im moraju dostaviti općinske resorne službe kao i općinski štabovi civilne zaštite. Ovom prilikom konstatovano je da u nekim općinama Kantona ovaj proces prikupljanja podataka o stanju klizišta i stambenih objekata u njihovoj blizini sporo teče pa će biti upućena naredba općinskim štabovima civilne zaštite da što odgovornije pristupe ovom poslu i u što kraćem roku dostave podatke Kantonalnom štabu civilne zaštite. Uz to, primjećena je i nekonzistentnost i neusklađenost podataka dostavljenih iz općina Žepče i Zenica o evakuisanim licima u smislu mogućnosti njihovog povratka kućama. Stoga, zaključeno je na sjednici Štaba, mora se što prije sačiniti katastar klizišta u općinama i dostaviti izvještaj da li su poduzete mjere za njihovo saniranje.
Boris Crljenica, predsjednik Skupštine i Senaida Turkić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Zenice iznijeli su danas (17. 06. 2014.) na sastanku sa Munibom Husejnagićem, premijerom Zeničko-dobojskog kantona - zahtjev da privrednici budu stavljeni u isti priroitet za plaćanje neizmirenih obaveza sa budžetskim korisnicima. Naime, zbog neizmirenih obaveza koje Kanton ima prema različitim privrednim subjektima sa područja Općine Zenica, te zbog, kako kažu, stavljanja privrede u zapećak, predstavnici Udruženja poslodavaca traže od premijera i Vlade Kantona da se pojača podrška privredi u cjelosti i ojača svijest o tome ko stvara prihode iz kojih se između ostalog finansiraju i plaće budžetskih korisnika.
Senaida Turkić je kazala da su privrednici u veoma teškom položaju te da su se posljednje poplave odrazile i na njihovo poslovanje, ali su spremni podnijeti teret teških vremena samo zajedno sa ostalima, a ne isključivo na štetu privrede. Ona je uz to podvukla da firme – članice Udruženja poslodavaca upošljavaju više od 2000 ljudi koji također treba da dobiju plaću, kao i budžetski korisnici. Stoga traže da Kanton što prije izmiri svoja dugovanja prema firmama – članicama Udruženja poslodavaca Zenice.
Premijer Husejnagić se složio sa konstatacijama da je privreda u otežanom položaju i istakao je stav i opredjeljenje Vlade Kantona da maksimalno pomogne privredi na sve raspoložive načine, počev od poticaja privrednim subjektima, raznih pogodnosti koje se daju za jačanje realnog sektora do pomoći institucijama koje okupljaju privrednike, kao što je Ekonomsko-socijalno vijeće. On je obrazložio trenutnu situaciju u vezi sa punjenjem budžeta, koje je drastično smanjeno, te kazao da u ovom trenutku Kanton ima prihode za 10 miliona manje nego što je imao u istom periodu prošle godine. U takvoj situaciji veoma je teško izmiriti sve dospjele obaveze koje se plaćaju iz budžeta Kantona, počev od socijalnih davanja, podmirenja boračkih populacija, obezbjeđenja plaća za policiju, obrazovanje pravosuđe i administraciju te plaćanje neizmirenih obaveza prema privrednim subjektima. Tek kad se sve te potrebe podmire, onda se može razmišljati o podsticanju razvojnih komponenti, a to su privreda i poljoprivreda. Premijer se složio sa tvrdnjama zeničkih privrednika da budžetski korisnici moraju dijeliti sudbinu privrede iz koje i dolaze sredstva za njihove plaće. No, kolektivni ugovori i zakonska regulativa obavezuju Vladu Kantona da izvršava propisane obaveze i u tom smislu isplaćiuje plaće prema odredbama tih akata.
Odlukom o dodjeli jednokratne pomoći za hitne intervencije općinama tokom prirodne nesreće danas (16. 06. 2014.) je Vlada Zeničko-dobojskog kantona na vanrednoj sjednici odobrila 410.000 KM za saniranje šteta od poplava.
Od ove sume, Općine Zenica i Maglaj dobit će po 80.000 KM, Žepče 60.000 KM, Zavidovići – 50.000 KM, Olovo – 35.000 KM, Kakanj – 25.000 KM, Vareš – 20.000 KM, Tešanj i Doboj-Jug po 15.000 KM, te općine Breza, Visoko i Usora po 10.000 KM. Ova sredstva namijenjena su finansiranju radova na osposobljavanju putnih infrastrukturnih objekata u područjima ugroženim poplavama i uplatit će se na poseban račun općina namijenjen posebnim naknadama za zaštitu i spašavanje.
Iz Federalne direkcije robnih rezervi, naredbom Federalnog štaba civilne zaštite Zeničko-dobojskom kantonu bit će dostavljene nove količine stočne hrane pa je na jutrošnjoj (16. 06. 2014.) sjednici Kantonalnog štaba civilne zaštite određeno kojim općinama će se uputiti 10.000 kilograma kukuruzne prekrupe, 20.000 kilograma kukuruza u zrnu i 10.000 kilograma stočnog brašna. Sa prethodnim količinama koje su ranije distribuirane stočarima na području Kantona, ovim je ukupno dosad podijeljeno 75 tona stočne hrane, a ova aktivnost bit će nastavljena i u narednom periodu.
Od Federalnog štaba civilne zaštite također je stigla i obavijest o prihvatanju prijedloga Federalnog zavoda za zapošljavanje da se realizuje program javnih radova pod nazivom „Zajedno u obnovi“. Ovim programom bit će angažovano najmanje 2000 nezaposlenih osoba s područja ugroženih poplavama i klizištima. Kantonalna uprava civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona bit će uključena u ove aktivnosti kako bi se ne samo dobila dodatna pomoć na otklanjanju posljedica prirodne nesreće već i ublažile socijalno-ekonomske posljedice uzrokovane zadnjim poplavama.
Kantonalnom štabu civilne zaštite dostavljen je i Izvještaj o klizištima na području Željeznog polja sa prijedlogom mjera za sanaciju. Prema podacima iz ovog izvještaja klizište u naselju Mjestova ravan ne može se sanirati trajno, a slična je situacija i sa klizištem u Balačićima, za koje bi se trebao uraditi precizan projekat sanacije, ali ni tada nije izvjesno da bi se ovo klizište moglo trajno uspješno riješiti. Kad su u pitanju klizišta u naseljima Šahmani kao i Šahmani Donji, površine klizanja tla su prevelike i previše duboke da bi se mogla uraditi uspješna sanacija i time omogućiti sigurno stanovanje u okolini ovih klizišta. Uz to, protok vode i zemljanog materijala kroz ova klizišta je i dalje izuzetno jak tako da postoji mogućnost još većeg proširenja klizišta u odnosu na trenutnu situaciju. Prema preporukama geologa, područja opasna za stanovanje i kretanje bit će obilježena vidljivim trakama i na druge načine, kako bi se osigurala bezbjednost mještana. Nakon sveobuhvatne analize, Štab će donijeti odluku o daljnjem postupanju u vezi sa saniranjem klizišta. Pored ovog, na jutrošnjoj sjednici Štaba analizirano je stanje uređenosti puteva u naselju Željezno polje. Štab je informiran da su najteži radovi na izgradnji alternativnih puteva okončani i sada su sva naselja u Željeznom polju putnom komunikacijom povezana sa centrom Željeznog polja – naseljem Mjestova ravan.
Krizni štab za zdravstvo izdao je naredbu Zavodu za javno zdravstvo Kantona da se laboratorijske analize briseva uzetih sa površina u objektima pogođenim poplavama neće naplaćivati.
Prema dopunama Zakona o osnovnoj i Zakona o srednjoj školi koje je na današnjoj (12. 06. 2014.) sjednici usvojila Vlada Zeničko-dobojskog kantona, direktorima i pomoćnicima direktora osnovnih i srednjih škola za vrijeme trajanja mandata zabranjuje se svaki oblik političkog angažovanja u tijelima i organima političkih stranaka. Ove dopune načinjene su po nalogu i zaključcima Skupštine Kantona koja je ovim izmjenama željela depolitizirati sistem obrazovanja na području Kantona, a slične preporuke dala je i Misija OSCE-a u BiH. Inače, Zeničko-dobojski kanton je prvi koji je uveo ove klauzule u proces izbora direktora u osnovnim i srednjim školama.
Na ovoj sjednici je usvojen i Izvještaj o poslovanju Kantonalne bolnice Zenica za 2013. godinu prema kome je iskazan gubitak od 1.859.669 KM. Razlozi gubitka su višestruki, ali su najveći u već postojećoj teškoj ekonomskoj situaciji, navodi se u Izvještaju.Tokom 2013. godine liječeno je 30.885 bolesnika, ostvareno 226.696 bolničkih dana i obavljeno 13.931 operacija. No, činjenica da se tokom prošle godine u Kantonalnoj bolnici zaposlilo na neodređeno vrijeme novih 58 zaposlenika, od čega 50 medicinskih i osam nemedicinskih radnika te još 156 radnika na određeno vrijeme razlogom je što je u ukupnoj sumi za plaće potrošeno gotovo milion KM više nego lani i za 300.000 KM više u odnosu na plan. Dugovanja Bolnice za opremu i servisiranje jednim dijelom je riješila Vlada Kantona, ali očigledno je da se u ovoj zdravstvenoj ustanovi moraju što prije načiniti promjene koje će dovesti do boljeg finansijskog poslovanja i maksimalnog smanjenja nepotrebnih troškova, zaključeno je tokom rasprave na sjednici Vlade.
Vlada je usvojila i Informaciju o stanju otpada na području Kantona i njegovom odvozu na regionalnu deponiju „Mošćanica“ .U informaciji su dati detaljni podaci o količinama otpada dovezenim u 2013. godini na deponiju od strane osam općina koje su potpisale ugovore za odlaganje otpada na Mošćanici, s tim da općine Novi Travnik i Zavidovići još uvijek ne koriste ove usluge, a općina Vitez je počela sa djelimičnim odlaganjem tokom prošle godine. Inače, na ovu regionalnu deponiju otpad se dovozi još iz općina: Zenica, Visoko,Žepče, Travnik, Vitez i Busovača. Još uvijek se čeka uključenje ostalih općina s područja Kantona u sistem ove deponije, a da bi se udaljenijim općinama olakšao ovaj posao, u Visokom se planira izgraditi centar za preradu otpada.
Prema programu utroška budžetskih sredstava od koncesija u 2014. godini, iznos od 650.000 KM utrošit će se za otklanjanje šteta nastalih u privrednim društvima nakon poplava. Ministarstvo privrede anketiralo je 469 privrednih subjekata s područja Kantona koji su dostavili procjene šteta na privrednim objektima, ali će posebna kantonalna komisija nakon obilaska ovih preduzeća donijeti konačnu ocjenu visine štete načinjene tokom poplava.
Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na ovoj sjednici usvojen je i Pravilnik o uslovima i načinu davanja šumskog zemljišta u državnom vlasništvu u zakup i uspostavi prava služnosti. Nakon rasprave o ovoj temi, Vlada je naložila resornom Ministarstvu da putem Kantonalne uprave za šumarstvo izvrši kontrolu i ustanovi na kojima lokacijama su načinjene uzurpacije državnog zemljišta te o tome izvjesti Vladu Kantona.
