Zbog nepostojanja sigurne putne komunikacije ka Olovu, a time i bezbjednog dolaska učenika u školu, te zbog loše kvalitete vode u ovom gradu, Kantonalni štab civilne zaštite ZDK, na preporuku resornog ministarstva donio je na jutrošnjoj (02. 06. 2014.) sjednici zaključak o završetku nastave na području ove Općine. Ovaj zaključak bit će predložen Vladi Kantona na usvajanje na prvoj narednoj sjednici.
Prema prijedlogu Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona osnovne škole „Hasan Kikić“ i „Olovo“ te Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“ iz Olova završavaju školsku godinu zaključno sa 14. 05. 2014. godine. Isto vrijedi i za osnovne škole „Maglaj“ i „Prva osnovna škola“ te za gimnaziju „Edhem Mulabdić“ i Mješovitu srednju školu u Maglaju. Od škola sa područja Općine Zenica, ova odluka vrijedi samo za Osnovnu školu „Ćamil Sijarić“ Nemila. Preporuka Ministarstva nastavnom osoblju je da svim učenicima koji imaju nedovoljne ocjene iz pojedinih predmeta, budu zaključene pozitivne ocjene, a na osnovu takvog postupka da bude izveden opći uspjeh. Na isti način postupit će se i prema učenicima u svim osnovnim i srednjim školama s područja Kantona koji su spriječeni da pohađaju nastavu zbog nastalih posljedica prirodne nesreće. U srednjim školama s područja općina Maglaj i Olovo potrebno je organizirati maturske odnosno završne ispite.
Pored ove, na sjednici Štaba jutros je razmatran i niz drugih pitanja. Odobren je zahtjev Općine Zenica za isporuku prehrambenih namirnica iz Kantonalne direkcije robnih rezervi kao i zahtjev Općine Maglaj za dodatnim količinama goriva. Razgovarano je i o bezbjednim i ekološkim načinima uklanjanja otpada iz ovog grada, pa je dogovoreno da će sav drveni otpad (stabla i namještaj) proći postupak tzv. „šrediranja“ i pretvaranja u bio-masu nakon čega će biti spaljivan u namjenskim spalionicama. Kad je u pitanju organski otpad, primjenit će se postupak kojim će se zaštiti okolina, a istodobno i efikasno očistiti grad ove ove vrste otpada.
Kad je u pitanju vodosnabdijevanje u ugroženim područjima, treba reći i to da tri postrojenja za prečišćavanje vode, inače, grant Kraljevine Švedske danas stižu u Zenicu nakon čega će biti raspoređeni na područje općina Zenica, Olovo i Tešanj.
U pogledu osposobljavanja putnih komunikacija nastavljeni su radovi na izgradnji tri alternativna pravca na području Željeznog polja kao i radovi na podizanju privremenog mosta na putnom pravcu Zavidovići-Olovo.
Svi timovi zaduženi za praćenje zdravstvene i higijensko-epidemiološke situacije i dalje su na terenu, kao i veterinarske ekipe koje budno prate situaciju na ugroženim područjima. Geološki timovi nadgledaju klizišta, a ugroženom stanovništvu redovno se dostavlja hrana i lijekovi. Najavljeno zaprašivanje rizičnih područja protiv komaraca koje je najavio federalni Zavod za javno zdravstvo odgođeno je do daljnjeg zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta.
Razmatrajući stanje na ugroženim područjima, a uzimajući u obzir i činjenicu da većina Općina na području našeg Kantona još uvijek nije ukinula odluku o proglašenju prirodne nesreće, Kantonalni štab civilne zaštite donio je odluku na jutros (30. 05. 2014) održanoj sjednici da se primjena ove odluke nastavi i naredne sedmice.
Pored ovog, Kantonalni štab civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona donio je zaključak kojim se obavezuju općine s područja Kantona da ubrzaju proces procjena šteta na svojim teritorijama i podatke što prije dostave Kantonalnom štabu civilne zaštite i Kantonalnoj komisiji za procjenu šteta. Ovo je potrebno učiniti iz više razloga, a najvažniji je u činjenici da će se donatorska konferencija održati vjerovatno polovinom narednog mjeseca i dotad je potrebno imati snimljeno stanje na terenu i gotove projekte za rekonstrukciju i izgradnju infrastrukture u općinama pogođenim poplavama. Uz to, nezavisna komisija Evropske unije također je startala sa radom na terenu jer želi imati vlastite procjene ukupnih šteta na području BiH. Da bi se pomoglo u objedinjavanju podataka, odlučeno je da se općinama koje imaju kadrovskih ili drugih teškoća u radu na procjeni šteta pošalju timovi iz Kantona i pomognu u ovom dijelu posla.
Sa jutrošnje sjednice upućen je i zaključak ka Vladi Kantona kojim je potrebno obavezati sva resorna ministarstva da svako iz svog djelokruga rada sumira ukupne štete i pripremi projekte rekonstrukcije u saradnji sa općinama.
Na ovoj sjednici razmijenjene su i najnovije informacije sa terena, naročito kad se radi o izgradnji alternativnih puteva na području Željeznog polja. Prema ovim podacima, očekuje se da bi danas moglo biti završeno postavljanje cijevi i da će se najkasnije do sutra moći doći do centra sela, odnosno Mjestove Ravni, a probijen je i dio trase do Biljevine.
Nastavljene su konsultacije i objedinjavanje podataka o klizištima na području Kantona, a koji će poslužiti kao osnova za daljnje odlučivanje o pravcima aktivnosti kad je u pitanju obezbjeđenje domova za one kojima su stradale kuće u poplavama i klizištima.
Danas (29. 05. 2014.) je u sjedištu Kantona održan sastanak na kome su Sead Džanović, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite i Ekrem Kahriman, direktor J.P. Vodovod i kanalizacija Zenica razgovarali sa Pelle-om Persson-om, direktorom švedske agencije SIDA za Bosnu i Hercegovinu i Andersom Olssonom, rukovodiocem švedske agencije „Teamleader“ o donaciji koja u narednim danima treba stići na područje Kantona. Radi se o tri postrojenja za prečišćavanje pitke vode koja predstavljaju grant Vlade Kraljevine Švedske državi Bosni i Hercegovini.
Tokom sastanka bilo je riječi o načinu na koji ova postrojenja funkcioniraju, te je u tom smislu dogovoreno da posebna tehnička ekipa iz Kantona bude opredjeljena za trajno upravljanje prečišćivačima vode, a koji će biti smješteni na lokacijama ugroženim poplavama koje još uvijek nemaju pitku vodu. Kapacitet svakog od postrojenja je 6.000 litara vode po satu, a postrojenja su rađena na fleksibilan način pa se mogu koristiti posebno ili kao dodatak postojećem sistemu vodosnabdijevanja u gradovima. Inače, postoji trostruki sistem pročišćavanja vode, a on se sastoji od filtera, UV zraka i hlorisanja vode. Da bi se obezbijedilo trajno stručno rukovanje ovim postrojenjima, bit će izvršena edukacija tehničkog tima za održavanje.
U uvodnoj riječi, Pelle Persson direktor švedske agencije SIDA kazao je da je Vlada Švedske svjesna teške situacije u kojoj se trenutno nalazi cijela BiH koja je pogođena poplavama i stoga su odlučili doći i pružiti svaku vrstu podrške. Osim ova tri postrojenja za prečišćavanje vode, ija vrijednost je 400.000 eura, švedska SIDA već realizira projekte prečišćavanja voda i zbrinjavanja otpada u općinama Zavidovići i Žepče, kazao je Persson.
Istovjetna tri postrojenja bit će postavljena i u Tuzlanskom kantonu, a pošiljka sa svih šest postrojenja iz Švedske krenula je danas i očekuje se da će sutra stići u Tuzlu, odakle je treba preuzeti Kantonalni štab civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona.
Na jučerašnjoj sjednici Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, Edin Terzić, komandant Kantonalnog štaba civilne zaštite ZDK prezentirao je Informaciju o stanju na području Zeničko-dobojskog kantona nakon proglašenja elementarne nepogode. S obzirom na to da ovaj dokument sveobuhvatno govori o svim događajima vezanim za najveće poplave koje je ovo područje preživjelo, prenosimo najvažnije dijelove ove Informacije.
- Prije svega, želim izraziti svoje duboko žaljenje prema svim onima koji su na bilo koji način bili pogođeni ovom prirodnom nesrećom i čija su materijalna dobra uništena. Ovo što nam se desilo u proteklim danima, najveća je prirodna katastrofa zabilježena na ovim prostorima, od kada se pamti. Nevrijeme praćeno obilnim padavinama koje su trajale nekoliko dana, prouzrokovalo je povećanje vodostaja rijeke Bosne u cijelom njenom slivu. Na ovako visok vodostaj i protok vode, uticali su brojni faktori, a što je za posljedicu imalo plavljenje velikih površina poljoprivrednog zemljišta, stambenih i drugih gospodarskih i infrastrukturnih objekata. Radi Vašeg informisanja, nivo vodostaja rijeke Bosne, na vodomjernoj stanici u Zenici, bio je znatno veći nego što je visina baždarene vodomjerne letve, čiji maksimum iznosi 500 cm. Samo ovaj podatak ukazuje, da se nije računalo na ovaj nivo vodostaja rijeke Bosne, kojeg smo imali ovih dana.
Odmah kod prvih informacija o pojavi i opasnosti od poplava na prijedlog Kantonalnog štaba civilne zaštite, Vlada Zeničko-dobojskog kantona 15.05.2014.godine proglasila je stanje prirodne i druge nesreće na cjelokupnom području Zeničko-dobojskog kantona usljed prirodne nesreće – poplave, sa ciljem ostvarivanja svoje operativne funkcije u zaštiti stanovništva i materijalnih dobara na području zahvaćenom prirodnom nesrećom. Od momenta aktiviranja struktura sistema zaštite i spašavanja u prvom redu policije, civilne zaštite, vatrogasnih jedinica, oružanih snaga BiH i drugih pravnih lica, kada je zaprijetila neposredna opasnost za nastanak nepogode-poplava, već od 13.05.2014.god., stanje na području pojedinh općina se iz dana u dan, sve više se usložnjavalo.
Pored izlijevanja rijeke Bosne i njenih pritoka iz korita, na području svih općina došlo je do naglih kolebanja vodostaja na potocima i riječicama, koje su zbog slivanja atmosferske vode vrlo brzo postale bujice koje su nosile velike količine materijala, izlijevale se, prodirale u naselja, stambene i pomoćne objekte, gospodarske objekte (proizvodne i druge objekte), a zatim prouzročile rušenja i oštećenja jednog broja mostova, dijelova saobraćajnica, pruga i dr.. Kao posljedica njihovog djelovanja, aktivirana su brojna stara i nova klizišta i odroni. Možemo konstatovati, da je u određenom periodu, situacija na cjelokupnom području Kantona bila izrazito teška, prekid u saobraćaju na magistralnim, regionalnim i brojnim lokalnim cestama, što je u mnogome usložnjavalo aktivnosti snaga na pružanju pomoći ugroženom stanovništvu. Došlo je do rušenja brojnih infrastrukturnih objekata za snadbijevanje vodom, strujom i telefonskim vezama.
Prema prvim procjenama pričinjena je ogromna materijalna šteta kako stanovništvu, tako i objektima javne infrastrukture, privrednim i drugim objektima u iznosu do 500 miliona KM. Precizniji podaci dobit će se, kada komisije za procjenu šteta obave svoj posao. Sve općine ZDK su pretprile velike štete, ali najsloženija situacija još uvijek je u općinama Maglaju, Zenici i Žepču, gdje su stradala i još uvijek izolovana brojna naselja, sa velikim brojem stanovništva.
U općini Žepče, u rejonu Željeznog polja, usljed desetak i više velikih klizišta i većeg broja odrona i danas imamo izolovana naselja Mjestova Ravan, Jastrebac, Šahmani, Balačići. Alternativnim putevima preko Gornje Golubinje, danas se može doći do naselja Biljevina, Ivlje i Delići, a drugim pravcem preko Rakovice, do sela Orčevići i Brižđe. Na glavnom putu uz riječicu Željeznicu, koji je povezivao lokalna sela Željeznog polja, angažovana je brojna mehanizacija, da se prvenstveno voda stavi u korito i osposobi put, koji je do ove nesreće povezivao sva lokalna sela Željeznog polja, gdje živi cca 6.000 stanovnika. Sa ovog područja raseljeno je oko 3.700 lica, od čega većina u mjesta Žepče, Begov Han i Zenicu i to pretežno kod familija, a jedan dio u prihvatnim centrima u Žepču, Begov Hanu i u kasarni OS u Zenici.
U općini Zenica, u rejonu Nemilskog sliva, još uvijek je u prekidu glavna putna komunikacija Nemila – Šerići, preko Bistričaka, čime su odsječena naselja Kolići, Smajići, Žičara, Jastrebac, Vukotići i Šerići. Sa ovim mjestima, preko Orahovice, obezbjeđena je alternativna komunikacija ali se intezivno radi na raščišćavanju putne komunikacije uz rijeku Bistričak pa je jučer uz ogromne napore ostvarena privremena komunikacija do Bistričaka. Otvaranjem ovog pravca, ostvarit će se nesmetan promet prema Žičari i Šerićima. Inače u ovom rejonu živi oko 3.000 ljudi, od koji je većina ostala u svojim domovima, sa izuzećem mještana sela Starkuće i bolesnih lica, koja su evakuirana iz ovih naselja helikopterima u Zenicu.
Situacija u rejonu Topčić polja, najsloženija je još uvijek u samom naselju, koje se nalazi uz magistralni put M-17 i željezničku prugu. Ovdje je veći broj objekata oštećen i uništen, a velike količine materijala od Starinskog potoka i drugih vodotoka, nanijele su velike količine materijala, koji je gotovo zatrpao naselje i putne komunikacije. Također u ovom rejonu, u prekidu je put za neselje Starina, a potpuno odsjećeno mjesto Bistrica. Pored brojnih problema u rejonu Nemilskog sliva i dalje imamo već duže vremena u prekidu regionalni put Zenica-Babino, gdje je zbog klizišta odsječeno veći broj naselja u slivu rijeke Babine, gdje živi cca 6.000 stanovnika. Inače na području općine Zenica ima evidentiranih preko 150 klizišta, različite veličine.Putem Kantonalnog štaba CZ u tjesnoj saradnji sa općinskim štabom CZ Zenica angažiran je veliki broj mehanizacije koja je u prvim danima nadloaska najvećih voda spašavala Topčić polje od potpunog kolapsa. Sve do prije par dana ove mašine su radile 24 sata dnevno na održavanju korita starinskog potoka iznad i u samom Topčić polju. Procjenjuje se da je bujični starinski potok u Topčić polje nanio više od četiri miliona m3 nanosa.
Na ugroženim područjima općine Zenica, pogotovo gdje su pokrenuta klizišta, iskazana je problematika snadbijevanja pitkom vodom stanovništva, snadbijevanje električnom energijom, a jedno vrijeme bile su u prekidu i telefonske veze, što je u mnogome utjecalo na prikupljanju informacija sa ugroženih područja. Putem zračnog transporta, vrši se snadbjevanje stanovništva iz ovih naselja vodom, hranom, lijekovima i hranom za stoku i perad. Danas u većini ovih naselja imamo, uredno snadbijevanje vodom i signal mobilne telefonije. Cijelo vrijeme helikopterskih djelovanja radi spašavanja ljudi iz naselja iz kojih su dolazili alarmantni zahtjevi za pomoć, na heliodromu su radili i organizirali i koordinirali rad helikoptera dva člana kantonalnog štaba CZ. Zbog toga su spašeni mnogi životi naših sugrađana.
U općini Maglaj, od posljedice poplave uništeno ili djelomično je oštećeno u samom gradu cca 985 stanova i kuća, 3 škole, 3 vjerska objekta, zgrada općine i brojni drugi objekti, a na ukupnom području općine procjene govore da se radi negdje cca 1.500 objekata različite namjene. Grad je gotovo okovan velikim nanosima mulja, blata, raznog materijala kojeg je rijeka Bosna, nanijela tokom poplave. Danas je siutacija u Maglaju i dalje veoma teška, to je jedina Općina na čijoj teritoriji nije počela nastava u školama jer su sve škole teško oštećene i za uečnike u Općini Maglaj školska godina je završena. Također u Maglaju ne radi niti jedan privredni subjekt. Teško je stradao Natron Hayat,sve radnje i biroi. Najveći problem u ovoj sredini trenutno predstavlja zaštita lokalnog stanovništa od mogućih bolesti, zbog velikih količina smeća i kvaliteta vode za piće i dr.. Na području ove općine aktivirano je oko 120 klizišta, od čega desetak velikih. I dalje je u prekidu magistralni put M-17 u naselju Kosova, za pravac Doboj, a također i regionalna cesta prema Tešnju. U ovim pravcima, promet se odvija alternativnim komunikacijama.Očekuje se da saobraćaj magistralom M-17 kroz Kosovu bude deblokiran u narednim danima i time smanji pritisak u Maglaju kroz čiji centar grada se odvija kompletan kamionski saobraćaj prema i sa sjevera.
Ogromne probleme i štete imale su i druge općine ZDK, Olovo, Vareš, Breza, Visoko, Kakanj, Zavidovići, Tešanj, Doboj-Jug i Usora iz čijih štabova CZ nismo imali zahtjeva za hitne intervencije i pomoć. Ja se tim općinama zahvaljujem na odličnom vođenju i ovladavanju situacijom. Mnogi od njih su i pored svojih problema pružali pomoć drugim susjednim općinama koje su bile u težoj situaciji. Naše općine su pokazale i još uvijek pokazuju solidarnost sa najugroženijim.
Obim ove vrste nesreće i naš odgovor na nju, predstavljao je veoma kompleksnu operaciju, za subjekte sistema zaštite i spašavanja, koji su se stalno prilagođavali nastalim događajima. Od spašavanja i izmještanja stanovništva iz ugroženih područja, podizanja nasipa, regulisanja i održavanja riječnih tokova, ispumpavanju vode iz potopljenih prostora, obezbijeđenja hrane, vode i ostalih potrepština za zbrinjavanje ugroženog stanovništva. Smještaj izbjeglih u prihvatne centre, medicinska trijaža, poduzimanja higijensko epidemioloških mjera, transporta bolesnih i nemoćnih do zdravstvenih ustanova, osiguranje bezbijednosti - javnog reda i mira, pa do poduzimanja interventnih mjera na deblokadi cestovnih i željezničkih komunikacija, bili su brojni zadaci lokalnih vlasti, općinski štabova i jedinica civilne zaštite i drugih pravnih lica, koji su dobili pomoć i od Kantonalnog štaba civilne zaštite, u mjeri koliko je data situacija dopuštala.
Od momenta svog aktiviranja, Kantonalni štab civilne zaštite bio je u stalnom radu na ugroženom području, jer je preko 5000 ljudi u prvi mah napustilo svoje domove, preko 500 kuća je uništeno, te je aktivirano preko 680 klizišta i odrona. Poplavljeno je preko 110 hektara zemljišta kako poljoprivrednog tako i naseljenog prostora. Poplavljeno je preko 1.000 stanova i kuća, privrednih i poslovnih objekata, ustanova i dr.objekata. Pokidane su i potpuno uništene brojne lokalne, a teško oštećene regionalne ceste, na kojima su srušeni mostovi što u mnogome otežava privredni oporavak na ugroženom području.
Direkcija za ceste ZDK je za potrebe donatorske konferencije koja će biti uskoro održana pripremila projekte obnove regionalnih cesta i procjenila da je za realizaciju istih na osnovu utvrđenih šteta potrebno ukupno 5.750.000 eura. Od toga će se od donatora tražiti prosječno 70 % a ostatak ćemo trebati obezbijediti iz vlastitih sredstava. U prihvatnom centru u Zenici,trenutno je smješteno ukupno 135 lica.Ostali raseljeni su privremeni smještaj našli kod rodbine i prijatelja u svojim selima ili u drugim bližim naseljima i gradovima.
Hvala Bogu, u svemu ovom, moram istaći, a to mi je posebno drago, da u vremenu trajanja prirodne nesreće, nismo imali poginulih. Također, kada su bile angažovane odgovarajuće službe zaštite i spašavanja u prvom redu mislim na civilnu zaštitu, policiju, vatrogasce, medicinske i druge timove, brojne volontere, pravna lica, koji su uzeli neposredno učešće u sklanjanju ljudi i materijalnih dobara, poduzimanju aktivnosti i mjera na sprečavanju širenja djelovanja nastalih posljedica od prirodne nesreće, nismo imali povrđenih i stradalih spasilaca, a niti uništene opreme i sredstava spasilačkih službi.
Ovo je također mjesto na kojem želim ponoviti da su naši ljudi na ugroženim područjima pokazali nevjerovatan nivo solidarnosti, organizovanosti, spremnosti na odricanje i pomoć.Ali isto tako moram izraziti svoje divljenje i neizmjernu zahvalnost: oružanim snagama – posebno pilotima, koji su letjeli i spašavali živote u otežanim vremenskim uslovima, ljudima iz civilne zaštite na svim nivoima, koji su shodno mogućnostima pružili pomoć, EUFORu; policiji; svim humanitarnim organizacijama civilnog društva koje su se uključile u spašavanje i dostavu pomoći, svim volonterima i donatorima i međunarodnim organizacijama i prijateljskim zemljama.
Također, zahvaljujem se preduzećima, javnim ili privatnim, koja su svoje resurse stavila na raspolaganje za pomoć ugroženom području. Oni moraju biti na pijedestalu ljudskih vrijednosti koje trebamo potencirati u našem društvu kako danas u nesreći tako i sutra u boljim vremenima. Sada nam treba vizije i znanja, pametnih i poštenih namjera da već od danas i što brže radimo na pripremi sveobuhvatnog akcionog programa djelovanja. To se prije svega odnosi na ubrzani rad općinskih komisija za procjenu šteta u cijelom ZDK jer pozornost i raspoloženje za pomoć neće dugo trajati. Sve će htjeti pomoći ako vide da sami sebi želimo pomoći, ako vide da smo organizirani i da imamo jasne i realne zahtjeve i vizije. Mi ćemo navjerovatnije krajem ove sedmice proglasiti prestanak neposredne opasnosti jer je to već uradio jedan broj općina u ZDK. Zato odmah trebamo brzi odgovor na pitanja zbrinjavanja ljudi koji su ostali bez dodmova, pomoć onima koji trebaju da se vrate u svoje oštećene i devastirane kuće i stanove, pomoć privredi, očuvanje radnih mjesta i osiguranje komunikacija itd..Nadam se da kao što smo bili zajedno u nesreći budemo zajedno i u rješavanju posljedica ove nesreće.
U ovoj drugoj fazi ublažavanja i otklanjanja posljedica nastalih od prirodne nesreće, koje prijete zdravlju i životima ljudi, angažirane su brojne stručne ekipe zdravstvene, veterinarske, komunalne i druge službe. Poduzete su mjere provođenja asanacije i stvaranja uvjeta za normaliziranje života ljudi. Od 15. 05. pa sve do danas Kantonalni štab CZ je radio u punom sastavu, svaki dan a u najtećim danima i dva puta dnevno održavane su sjednice Štaba. U odnosu na istuaicju i ptorebe izdavane su odgovarajuće naredbe. Ukupno je izdato 35 naredbi i 2 preporuke. Paralerlno sa radom štaba po sepcifičnim aktnvostima radili su i krizni štabovci za zdravstvo i veterinarstvo i reesorna ministarstva u specifičnim područjima djelovanja. U ZDK je uvedeno dežurstvo i aktivno i pasivno. U prvim danima spsašavanja ljudi štaba je djelovao interventno tamo gdje je trebalo,a kasnije kroz sistem CZ preko općinskih štaboca FŠCZ. Uključene su stručne federalne institucije od Federalnog zavoda za geologiju, Instituta za agropedologiju i Agromediteranskog instituta. Oni i danas rade uz eksperte iz kantona i općina na pregledu i ispitivanju ugroženih područja.
Šta je pred nama?
Stanje i potrebe se mijenjaju iz dana u dan. Do jučer su postojale velike potrebe za čamcima, opremom za spašavanje iz vode i sl. Danas ta oprema više nije potrebna. Današnje urgentne potrebe se odnose na adekvatno zbrinjavanje animalnog otpada tj. leševa životinja, pumpe za mulj, vodu, isušivači, volonteri na poslovima čišćenja, sistematska dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija. Urgentna je potreba i adekvatno zbrinjavanje onih koji su ostali bez svojih domova. Za par dana će potrebe biti potpuno drugačije. U tom kontekstu se svi mi moramo i ponašati; moramo biti brzi, efikasni, orjentisani ka rješenju problema.Aposlutni prioritet u narednom periodu da omogućimo prohodnost magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva, posebno M17 na potezu Maglaj - Doboj i Zavidovići – Olovo. Apsolutni prioritet je i omogućavanje nove sjetve uništenih kutlura na poljoprivrednoim zemljištu gdje je to moguće i u tom smislu obezbijediti sjemenski materijal, gorivo i mehanizaciju. Velike štete su u oblasti poljoprivrede, bilo da se radi o uništenom stočnom fondu ili propaloj biljnoj prozvodnji, a što je glavni izvor prihoda većini nastradalog ruralnog stanovništva. Mislim da je sada na potezu Vlada Kantona i ova Skupština, da što prije utvrde načine kako da se normalizuje život ljudi na ugroženom području, kako da se obnove kuće, putevi, kako da se osposobe i osiguraju radna mjesta, jer postoji zainteresiranost mnogih da nam pomognu i to moramo iskoristiti na najbolji i najefikasniji način. Prioritet sada mora biti briga za ljude, više nego ikad. Moraćemo redefinirati prioritete i sva raspoloživa sredstva svih nivoa alocirati za rješavanje urgentnih problema.
Dragi sugrađani, uvažene zastupnice i zastupnici, kao čovjek ne mogu da po strani ostavim emocije jer sam bio u fokusu ove kataklizme u većini najugroženijih područja naravno ne kao mnogi drugi heroji, ali vidio sam naše ljude, koji su sve izgubili, a oni mene tješe, vidio sam očaje i izgubljene, vidio sam sve, ali nisam vidio ljude koji gledaju samo sebe, svugdje su govorili o drugima koji su u većoj patnji i ugroženosti. Naši građani su dobri i strpljivi, oni zaslužuju da i mi budemo dostojni njihovog poštovanja. Zato molim da danas sa ove govornice građanima uputimo poruke nade da ćemo zajedno prevladati posljedice ove katastrofe i svi zajedno biti usmjereni ka tom cilju. Čovjek se može nositi sasvime, ali ne može živjeti bez nade.
Zenica, 28. 05. 2014.
Ambasador Islamske Republike Iran, nj.e. Seyed Hossein Rajabi sa svojim saradnicima posjetio je danas Vladu Zeničko-dobojskog kantona gdje je održan zajednički sastanak predstavnika kantonalne vlasti i predstavnika Općine Zenica.
O aktuelnoj situaciji u Zeničko-dobojskom kantonu nakon katastrofalnih poplava ambasadora je upoznao Edin Terzić, komandant Štaba civilne zaštite ZDK, a o stanju u poplavljenim područjima Zenive detalje je iznio Husejin Smajlović, načelnik zeničke Općine.
-Došao sam u posjetu sa svojim saradnicima i predstavnicima organizacija koje djeluju u BiH kako bih izrazio žaljenje zbog nesreće koja je zadesila vašu zemlju. Takođe želim da izrazim spremnost IR Iran da pomogne u obnovi stradalih područja,- kazao je Rajabi.
Pozdrave i zahvalnost iranskom narodu prenio je ministar Terzić naglašavajući da je svaka pomoć dragocjena jer se u Bosni i Hercegovini desiloa najveća prirodna nesreća u njenoj istoriji.
-Prijateljima se dolazi u nevolji i u lijepim trenucima -kazao je zenički načelnik Husejin Smajlović i nastavio riječima – da je Bosna puna paradoksa. Jedan od njih je i Zenica u kojoj nema poplava, ali su vode ostavile više od 150 klizišta koja ugrožavaju naseljena mjesta. Nemilski kraj, gdje živi više od deset hiljada stanovnika je najugroženiji. Tamo je uništeno ili oštećeno oko 10 kilometara puteva, porušeno 30-tak stambenih objekata, a 250 je sa neizvjesnom budućnošću zbog oštećenja i ugroženosti. Za tri sela je pitanje hoće li ostati.
Smajlović je takođe posebno govorio o potrebi konsultacija oko humanitarne pomoći koja je valjana tek onda ako je neophodna onima kojima se pruža u pravom obliku.
O ukupnoj situaciji na Zeničko-dobojskom kantonu u oblasti poljoprivrede , vodoprivrede i šumarstva informaciju je podnio resorni ministar Bojan Bošnjak. O stanju zdravlja ljudi govorila je dr Senka Balorda, ministrica zdravlja, o o štetama u oblasti školstva podrobno je izvjestio Mirko Trifunović, ministar obrazovanja, nauke kulture i sporta u Vladi ZDK.
Nakon sastanka u Kantonu , delegacija IR Iran je u pratnji domaćina obišla poplavama i klizištima stradala područja.
Na sjednici Vlada Zeničko-dobojskog kantona (27. 05. 2014.), na prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave usvojena je je Informaciju o upravnom rješavanju u 2013. godini u Zeničko-dobojskom kantonu. Prema podacima iz ove informacije u prošloj godini zaprimljeno je 69.186 predmeta od čega je u zakonskom roku riješeno 53.008, a nakon roka 4.109 predmeta. Drugom upravnom organu ustupljeno je 213 predmeta na postupanje, a u postupku rješavanja nalazi se još 11.856 predmeta. Prema zaključcima iznesenim u Informaciji, evidentno je da se smanjio broj prenesenih predmeta iz ranijih godina i povećao broj ukupno riješenih predmeta u odnosu na prethodni period.
Osim ove, Vlada je jučer usvojila i Informaciju o stanju u oblasti socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i porodica s djecom u 2013. godini. Podaci govore da su 34.682 osobe koristile različita prava iz oblasti socijalne zaštite za šta je Vlada Kantona utrošila 21.304.695 KM. Kad se tome dodaju i aktivnosti Ministarstva za rad, socijalnu politiku u realizaciji dodatnih oblika zaštite ugroženih kategorija stanovništva, ukupna suma izdvojena za osobe u stanju socijalne potrebe po bilo kom osnovu iznosi 25.757.641 KM.
S obzirom na postojeću situaciju u društvu, posljedice ekonomske krize u prvom redu, jasno je da se sve veći broj ljudi primiče kategoriji korisnika socijalne zaštite zbog povećanog siromaštva i smanjenja životnog standarda stanovništva. Za očekivati je da će i u ovoj budžetskoj godini doći do povećanja zahtjeva za korištenjem nekog od oblika socijalne zaštite, jedan je od zaključaka iznesenih u Informaciji Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice. Iz resora ovog Ministarstva, jučer je donesena i Odluka o osnivanju Javne ustanove Centar za djecu i odrasle osobe sa posebnim potrebama Zeničko-dobojskog kantona.
Vlada je donijela i više odluka vezanih za proces sanacije šteta i oporavka područja pogođenih poplavama na području Kantona. Tako je za potrebe Kantonalne uprave civilne zaštite Vlada odobrila 5.000 KM za kupovinu dvije prikolice za prijevoz čamaca. Uz to, imenovana je i kantonalna komisija za procjenu štete od prirodnih i drugih nesreća koja će vršiti nadzor nad radom općinskih komisija, ocjenjivati realnost procjene šteta te pružati stručnu pomoć u obavljanju ovih poslova svim komisijama na terenu. Na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta donesena je odluka da od 28. maja počne nastava u svim osnovnim i srednjim školama u Zavidovićima.
S obzirom na stalne upite od strane preduzeća i kompanija sa područja Zeničko-dobojskog kantona vezane za način regulisanja odsustva s posla radnika koji žive na područjima ugroženim poplavama, Kantonalni štab civilne zaštite ZDK preporučuje ponovno poslodavcima da imaju razumijevanja za nastalu situaciju.
Od poslodavaca se traži da radnicima koji iz objektivnih razloga nisu u mogućnosti još uvijek doći na posao kao i onima koji su počeli raditi, ali su imali višednevni izostanak s posla, omogući korištenje godišnjeg odmora za dane kada su bili spriječeni doći na posao. Na ovaj način već je postupilo više firmi s područja Kantona.
Osim regulisanja odsustva radnika s posla putem godišnjeg odmora, Kantonalni štab civilne zaštite preporučuje poslodavcima da iskoriste i druge zakonske načine, ako takvi postoje u pravnoj regulativi preduzeća i kompanija, sve s ciljem da radnici ne budu materijalno oštećeni zbog objektivne spriječenosti dolaska na posao.
Federalna Direkcija robnih rezervi odobrila je veće količine prehrambenih namirnica za potrebe Zeničko-dobojskog kantona pa je na jutros održanoj sjednici Kantonalnog štaba civilne zaštite ZDK dogovaran način distribucije do ugroženih područja i način postupanja sa ovim robama koje će biti uskladištene u kantonalnoj Direkciji za robne rezerve. Pored 25 tona brašna, 10 tona šećera, 5 tona soli te 50.000 litara mlijeka i 25.000 pakovanja feta sira, iz federalne direkcije za robne rezerve bit će upućene i značajne količine goriva za općine Zeničko-dobojskog kantona. Tako je za Općinu Zenica opredjeljeno 20 tona dizela i 10 tona benzina, općinama Olovo i Zavidovići po 10 tona dizela i 5 tona benzina, Doboj-Jugu – 8 tona dizela i 2 tone benzina, te općinama Breza i Usora po pet tona dizela i dvije tone benzina, a Općini Visoko po pet tona dizela i benzina. Uz ovo, općini Maglaj se svakodnevno isporučuju dodatne količine goriva neophodne građevinskim mašinama i kamionima koji vrše raščišćavanje ulica i naselja od velikih količina otpada.
Prema nalazima stručnjaka Agropedološkog zavoda Federacije BiH, zemljište na poplavljenim područjima nije kontaminirano i može se upotrebljavati za zasijavanje poljoprivrednih kultura. Zato je Kantonalni štab civilne zaštite poljoprivrednicima na ugroženim područjima već obezbijedio sjemena silažnog kukuruza za presijavanje i sredstava za preventivnu dezinfekciju zemljišta. Farmerima stiže stočna hrana kako iz federalne tako i kantonalne direkcije robnih rezervi i upućuje se odmah na farme kako kopnenim putem tako i helikopterima.
Kad je u pitanju zdravstvena situacija na području Kantona, Krizni štab za zdravstvo izvjestio je da se na terenu provode sve preporučene mjere mehaničkog čišćenja, dezinfekcije i uklanjanja leševa uginule stoke.Na jutrošnjoj sjednici Štaba dogovoreno je i da veterinarski stručnjaci predlože bezbjedan način uklanjanja oko pet i po tona odmrznutog mesa u hladnjači u Maglaju kao i ostalog životinjskog otpada na području ove Općine.
Inače, svakodnevno se uzimaju uzorci vode iz gradskih vodovoda i mjeri se količina hlora, a kontrolišu se i uzorci iz lokalnih vodovoda i vrši njihova dezinfekcija. Uspostavljen je aktivan epidemiološki nadzor u svim lokalnim zajednicama i u kolektivnim centrima, a ova vrsta nadzora radi se kontinuirano i na izolovanim područjima općina Zenica i Žepče do kojih ljekari dolaze helikopterima. Zasada nema pojave crijevnih zaraznih oboljenja i epidemiološka situacija je pod kontrolom. Izuzetak predstavlja oboljenje od morbila koje nije vezano za poplave. No, pošto je već registrovano 17 oboljelih od morbila – krzamaka u Općini Visoko, četiri u Kaknju i šest osoba u Zenici, Zavod za javno zdravstvo pokrenut će proceduru proglašenja epidemije oboljenja od morbila.
U okviru redovne aktivnosti, ministar unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Rifat Delić i policijski komesar Semir Šut obišli su Policijsku upravu broj VI u Tešnju. Tom prilikom su bili informisani o aktuelnim dešavanjima i aktivnostima policije prilikom elementarnih nepogoda koje su zahvatile i ovaj dio kantona.
Komesar je istakao da je policija služba koja je na usluzi građanima 24 sata dnevno 365 dana u godini. Ponašajući se u skladu s tim, policijski službenici su prvi stigli u pogođena područja i pokazalo se da je njihovo djelovanje na terenu bilo od presudne važnosti.
-Generalno, može se reći da su policijski službenici odgovorili zadatku na odgovarajući način u svim područjima pogođenim poplavama i klizištima,- zaključio je komesar Šut i pozvao sve kolege policajce da i ubuduće kvalitetno i savjesno obavljaju svoje poslove. Zahvalio se takođe i domaćim preduzećima čije je društveno odgovorno ponašanje u datim okolnostima bilo od velike pomoći.
Ministar Delić je rekao da se ponovo pokazalo da je policija i u najtežim okolnostima uvjek u službi građana, te da su ti događaji samo potvrdili snagu policije. Potvrđeno je da će veoma brzo svi objekti policijskih stanica na području kantona biti u funkciji.
Ovu posjetu ministar i komesar su iskoristili i da uruče priznanja nagrađenim policijskim službenicima sa područja PU IV, koja su trebali primiti 15. maja, prilikom obilježavaja Dana policije Zeničko-dobojskog kantona, ali je usljed elementarnih nepogoda ova svečanost otkazana.
Nagrade su dobili: Srebrenu policijsku značku dobio je Almir Salkičević (PS Tešanj), pohvalu ministra Željko Savić (PS Usora), Hajrudin Adžić (PS Tešanj) i Ismar Ahmetagić (PS Tešanj), a vanredno plaćeno odsustvo u trajanju od 5 radnih dana Nijaz Klinčević (PU IV). Ručnim satom sa posvetom nagrađeni su Emir Ahmetović (PS Doboj Jug), Željko Boros (PS Usora) i Zlatko Muslija (PS Tešanj).
Na osnovu Pravilnika o priznanjima, nagradama i pohvalama Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, a zbog dugogodišnje uspješne saradnje ministar Delić je dodjelio zahvalnicu preduzeću Hifa d.o.o. Tešanj.
Ministar i komesar će u narednom periodu posjetiti i ostale policijske uprave i uručiti nagrade svim ovogodišnjim dobitnicima.
Jučer, (27. 05. 2014.) Jerko Ivanković Lijanović, komandant Federalnog štaba civilne zaštite, u pratnji Edina Terzića, komandanta Kantonalnog štaba civilne zaštite ZDK i ministara u Vladi ZDK Sabine Heljić i Bojana Bošnjaka obišao je područja ugrožena poplavama i klizištima u Zeničko-dobojskom kantonu. Nakon sastanka sa premijerom Kantona, Munibom Husejnagićem delegacija je obišla Željezno polje u pratnji načelnika Općine Žepče, Mate Zovke. Komandant Lijanović uvjerio se u težinu situacije na području Željeznog polja obišavši područja klizišta kao i alternativne putne dionice koje se u ovom trenutku ubrzano rade kako bi se uspostavila stalna komunikacija sa udaljenim selima.
Potom je delegacija obišla općinu Zavidovići gdje su im članovi Općinskog štaba civilne zaštite skupa sa načelnikom Suadom Omeraševićem prezentirali situaciju u ovom gradu. Pored postojećih 230 klizišta, najnovijim poplavama aktivirano je još oko 200 novih, a 24 kuće su potpuno uništene. U kvaru je i gradski vodovod. Za oko 200 kuća potrebno je uraditi manje intervencije kako bi se mještani mogli vratiti. Sva privredna preduzeća su prestala sa radom, a jedna od prvih koja je ponovno uspostavila proizvodni proces je Tvornica montažnih kuća Krivaja koju je jučer posjetio federalni komandant Lijanović. Dobra vijest je da su danas (28. 05. 2014.) sve škole u Zavidovićima krenule s nastavom. Međutim, situacija u Maglaju daleko je teža iz više razloga o čemu je razgovarano tokom susreta sa načelnikom Mehmedom Mustabašićem. Blato, smeće i otpad vidljivi su na svakom koraku, a o težini situacije dovoljno govori podatak da se dnevno odveze 4.000 metara kubnih otpada iz grada. Strojevi i mehanizacija danonoćno rade kako bi se sanirale posljedice ogromne poplave tokom koje je poplavljeno 1550 stanova i kuća. Iseljeno je oko 6000 Maglajlija, a 430 objekata ugroženo je klizištem.
Nakon Maglaja, federalni komandant štaba civilne zaštite obišao je i Topčić polje u pratnji načelnika zeničke Općine, Husejina Smajlovića a potom i izbjeglice smještene u zeničkoj Kasarni.
Tokom obilaska pomenutih općina, zaključeno je da su najviše izražene potrebe za gorivom, mašinama i opremom, ali i osposobljavanjem preduzeća za ponovno pokretanje rada. U razgovoru sa načelnicima općina, Jerko Ivanković Lijanović kazao je da je u pripremi Zakon o Fondu za pomoć ugroženim područjima kroz koji će se osigurati neophodna sredstva, a jučer je iz federalne Direkcije za robne rezerve upućena značajna količina goriva za sve ugrožene općine. Federalni štab civilne zaštite, prema riječima Lijanovića, nastavit će upućivati svaku vrstu pomoći za koju općine izraze potrebe, ne samo u hrani i gorivu već i u mehanizaciji, ljudstvu i svim ostalim neophodnim resursima kako bi se život na područja ugrožena poplavama počeo polako vraćati u normalne tokove.
Nedavno izabrani predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida Zeničko-dobojskog kantoina Ramiz Šušić i sekretar ove organizacije Mirsad Varupa razgovarali su danas sa premijerom ZDK Munibom Huserjnagićem i ministrom za boračka pitanja Nedžadom Lokmićem o aktuelnoj problematici funkcionisanja ove boraqčke organizacije.
Usporenost i stagnacija rasta budžetskih prihoda jedan je od razloga kašnjenja mjesečnih uplata namijenjenih za djelovanje Saveza RVI ZDK. Šušić i Varupa su insistirali na partnerskoj saradnji sa kantonalnom Vladom i potrebi kvalitetnijeg zbrinjavanja njenih članova.
Ističući da kanton nastoji zaostala dugovanja izmiriti što prije, Husejnagić je kazao da su samo u protekloj godini za takve namjene izdvojena 34 miliona maraka i to za pokrivanje raznih dugova iz prethodnih godina. On je obećao predstavnicima Saveza RVI da će boračke populacije biti , a prema raspoloživim mogućnostima, na listi prioriteta materijalnih izdvajanja posebno kada je u pitanju funkcionisanje organizacije RVI.
Jerko Ivanković Lijanović, komandant Federalnog štaba civilne zaštite jutros je krenuo u obilazak poplavom zahvaćenih područja Zeničko-dobojskog kantona.
Lijanović se najprije sreo sa premijerom Munibom Husejnagićem, komandantom Štaba civilne zaštite ZDK Edinom Terzićem, direktorom Kantonalne uprave CZ Seadom Džanovićem, Sabinom Heljić ministricom finansija i Bojanom Bošnjakom ministrom šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede u Vladi ZDK i tom prilikom dobio najnovije informacije o stanju na terenu.
Nakon polusatnog razgovora komandant Federalnog štaba civilne zaštite je krenuo u obilazak terena.
Posljednjih dana veliki broj građana se žali na povećano prisustvo zmija u naseljima jer su ih velike poplave pokrenule iz njihovih staništa. No, kako saopštavaju iz Kriznog štaba Ministarstva zdravstva ZDK nije svaki ujed zmije opasan za čovjeka. Zmije se uglavnom hrane glodarima i u tom pogledu mnogi stručnjaci savjetuju da se ne ubijaju. Međutim,preporuka je ovog Kriznog štaba da ako se dogodi da zmija ujede čovjeka, vrlo je važno povrijeđenog uputiti da miruje koliko god je moguće. Dio tijela na kojem je ujedna rana treba imobilizirati, jer se na taj način usporava širenje otrova u organizmu, te što brže povrijeđenog prevesti do bolnice. Odavno je prihvaćen stav da se rana nakon zmijskog ujeda ne zarezuje, otrov ne isisava i ne stavlja led na mjesto ugriza (mogućnost infekcije, krvarenja i nekroze).
Naime, zmijski otrov je sačinjen od brojnih enzima i polipeptida koji vrše destrukciju tkiva, izazivaju hemolizu i imaju direktno toksično dejstvo na ćelije. Već 15 minuta nakon ujeda nastaje jaka bol, lokalna pareza, otok, ekhimoza. Sistemske reakcije se javljaju tek nakon sat vremena ili više od ujeda (muka, povraćanje, vrtoglavica, pad krvnog pritiska,ubrzan rad srca i ubrzano disanje).
Na našem kantonu pacijenti se šalju na Infektivno odjeljenje Kantonalne bolnice Zenica ili u Opću bolnicu Tešanj na Odjeljenje za hirurgiju. Po prijemu u bolnicu pacijent se prati, a serum se daje kada su ugrožene osnovne životne funkcije – disanje i srčani rad. Serum se daje u adekvatnim dozama, uz prisustvo stručnih lica, sa opremom za kardiopulmonalnu reanimaciju zbog mogućnosti pojave alergijske reakcije na sam serum. Prema saopštenju Kriznog štaba za zdravstvo zmijski ujedi ne tretiraju se ambulantno. Ne treba zaboraviti provjeriti imunizacioni status povrijeđenog protiv tetanusa, kaže se u saopćenju.
-Sasvim je jasno da se moramo dobro, pošteno i precizno pripremiti za sasvim izvjesnu međunarodnu donatorsku konferenciju za pomoć Bosni i Hercegovini, - kazao je Zlatko Lagumdžija, ministar inostranih poslova BiH prilikom obilaska poplavom stradalih područja u općinama Doboj Jug, Maglaj, Žepče i Zenica.
Lagumdžija je naglasio da je u ovom trenutku neophodno utvrditi prioritete koje bi trebalo da startaju od baznih potreba, a to su prije svih voda, hrana, smještaj i odjeća. Drugi segment je vezan za stanje privrede, radna mjesta, potom su u nizu komunikacije. Sve su to problemi, rečeno je u razgovoru sa ljudima na terenu, koliko općinskim čelnicima toliko i sa građanima sa kojima su ostvareni susreti.
Uz premijera ZDK Muniba Husejnagića Doboj Jugu je Lagumdžiju dočekala načelnica Jasmina Begić sa saradnicima, u Maglaju načelnik Mehmed Mustabašić sa članovima Kriznog štaba, a u Žepču predsjedavajući Općinskog vijeća Muhamed Jusupović. U Općini Zenica područja zahvaćena poplavama ministar vanjskih poslova BiH je obišao u pratnji načelnika Općine Husejina Smajlovića.
Zajedno su prošli kroz dijelove zeničke općine u kojima su katastrofalne poplave ostavile teške posljedice za stanovništvo.
