Rok za predaju zahtjeva je 05.12.2013.godine.

Obrasci za prijavu se nalaze u prilogu.

Ljudi širom obilježavaju Dan planete Zemlje da bi demonstrirali podršku i posvećenost zaštiti okoline. Prvi put je Dan planete Zemlje održan 1970. godine. Ideju o obilježavanju Dana planete Zemlje gotovo istovremeno su pokrenuli aktivista John McConnell i američki senator Gaylord Nelson.

John McConnell je 1969. na UNESCO-voj konferenciji o okolišu predložio da se Dan planete Zemlje obilježava na martovski ekvinocij. Martovski ekvinocij – prvi dan proljeća, kada je sunce direktno iznad ekvatora, te dan i noć traju podjednako, je predložen kao simbol balansa i harmonije u prirodi, simbol novog života i novog početka. U čast planete Zemlje, vrijeme martovskog ekvinocija se tradicionalno obilježava u UN-u zvukom Japanskog zvona mira.

Američki senator Gaylord Nelson je, izrevoltiran uništavanjem okoliša i inertnošću politike, predložio obilježavanje Dana planete Zemlje u vidu nacionalnog edukacijskog foruma o okolišu koji je prvi put održan 22.aprila/travnja 1970. godine. Već pri prvim demonstracijama održanim na taj dan je zapažen značajan odaziv, a od tada je prerastao u globalni pokret s ciljem promoviranja ekologije i poštovanja prema životu na planeti, kao i podizanja nivoa svijesti o rastućim problemima zagađenja zraka, vode i tla.

Opća skupština UN-a je 2009. godine jednoglasni prihvatila rezoluciju kojom je 22. april/travanj proglašen Danom planeta Zemlje, izražavajući uvjerenje da neophodno unapređivati sklad s prirodom i Zemljom kako bi se postigla pravedna ravnoteža između ekonomskih, socijalnih i ekoloških potreba sadašnjih i budućih generacija. Opća skupština UN-a pozvala je sve članice da obilježavaju i podižu savjest o ovom danu.

U današnje vrijeme kada se ljudska populacija rapidno povećava, a prirodni resursi nemilosrdno troše svjedoci smo sve većih posljedica ljudskog nemara.

Do danas,  mnogi svjetski zvaničnici su podržali obilježavanje Dana planete Zemlje kao jedinog istinskog internacionalnog i univerzalnog praznika koji povezuje sve ljude bez obzira na politiku, kulturu, nacionalnost ili religiju s ciljem osiguravanja budućnosti naše planete i opstanaka života.

Uništavanje šuma, emisija štetnih gasova, stvaranje ogromnih količina otpada, ispuštanje otpada u vodne tokove opterećuje planetu i dovode do globalnog zagađivanja, uništavanja ozonskog omotača, opadanja biološke raznolikosti, klimatskih promjena i drugo. Vodni resursi i tlo su usljed zagađenja sve neplodniji, te je sve veći broj ljudi koji imaju ograničen pristup pitkoj vodi i hrani.

Svi moramo učestvovati u zaštiti naše okoline. Prošetajte, umjesto da se odvezete do posla, zasadite drvo, reciklirajte otpad, ugasite svjetlo u prostorijama u kojima ne boravite, izbjegavajte upotrebu plastične ambalaže ili je koristite više puta... Zbog svega navedenog, na ovaj dan svi stanovnici planete trebaju preispitati svoje navike i malim promjenama učiniti veliki korak prema zaštiti majke Zemlje i održivom životu i razvoju.

MINISTAR
Bojan Bošnjak

2013. - „GODINA MEĐUNARODNE SARADNJE U OBLASTI VODA“

Svjetski dan voda, 22 mart obilježava se od 1993. godine, nakon proglašenja Rezolucije Generalne skupštine UN-a, kojom se promoviše javna svijesti o značaju vode, kao osnovnog životnog resursa. U decembru 2010. godine Generalna skupština UN-a proglasila je 2013. godinu Međunarodnom godinom saradnje u oblasti voda, pa je i ovogodišnji Svjetski dan voda takođe posvećen ovoj temi.

O značaju očuvanja i održivog upravljanja vodama govori i činjenica da je UN proglasio deceniju 2005.-2015. decenijom akcije pod nazivom „Voda za život“.

Poznato je da od ukupne količine vode na Zemlji 97,23 % je slana voda mora i okeana, podzemnih voda je 0,61 %, površinskih voda svega 0,01% i leda 2,15%.

S obzirom da je voda resurs kojeg dijelimo, moramo svi zajedno raditi na zaštiti i čuvanju ovog osjetljivog i ograničenog resursa. Saradnja u oblasti voda neophodna je na svim nivoima, od lokalnog do međunarodnog. Preko 148 zemalja u svijetu dijele barem jedan riječni sliv, pa tako i naš Zeničko-dobojski kanton pripada međunarodnom slivu rijeke Save, odnosno Dunavskom slivu. U tom smislu Bosna i Hercegovina je potpisnica nekoliko međunarodnih sporazuma i konvencija u oblasti voda („Helsinška konvencija“ iz 1992. godine o korištenju i zaštiti prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, „Barcelonska konvencija“ iz 1976. godine o zaštiti Sredozemnog mora od zagađenja, „Dunavska konvencija“ iz 1994. godine o saradnji za zaštitu i održivo korištenje rijek Dunav, „Sporazum o rijeci Savi“ iz 2002. godine i t.d.).

Globalni pristup odgovornosti upravljanja vodama je nužan, jer raspodjela dragocjenih količina pitke vode iziskuje saradnju. „Pitka voda za sve“ je izazov i osnovni uslov ljudskog opstanka. „Voda“ je: zdravlje, hrana i energija. „VODA“ JE ŽIVOT! Nažalost još uvijek se neadekvatno upravlja ovim resursom, uz istovremeno sve više pritisaka na vodu u smislu raznih zagađenja. Iz tog razloga je 2013. godina proglašena godinom međunarodne saradnje u oblasti voda, sa osnovnim ciljem boljeg upravljanja ovim vitalnim resursom. Ova saradnja podrazumijeva uključenje svih: nauke, kreatora politike, vlada, stručnjaka iz oblasti upravljanja vodama, a posebno civilnog društva, uključujući svakako populaciju mladih.

Saradnja svih nivoa, sve do međunarodne saradnje neophodna je iz slijedećih razloga:

• Količina pitke vode je ograničena
• Voda ne poznaje granice; čak 276 riječnih slivova u svijetu prelazi međunarodne granice
• Pitka voda je osnovno ljudsko pravo

Prema zvaničnim podacima UN-a, skoro 3,5 miliona smrtnih slučajeva je posljedica neadekvatnog vodosnabdijevanja, sanitacije i higijene, a zabilježeno je preko 3 miliona slučajeva kolere. Takođe je evidentan nejednak pristup pitkoj vodi, koji u urbanim sredinama dostiže 94 %, a u ruralnim sredinama svega 76%.

Prema sadašnjim trendovim, procjenjuje se da će do 2050. godine situacija biti slijedeća:

• Svjetska populacija dostići će cifru od 9 milijardi stanovnika,
• Porasti će potreba za vodom u poljoprivredi za proizvodnju hrane za 20%,
• Za 60% će se povećati potreba za hidro-energijom i drugim obnovljivim izvorima energije;

I pored činjenice da postoji preko 450 međunarodnih sporazuma o saradnji vezanih za pitanja vode, još uvijek 60% vodotoka u svijetu nema uređene planove upravljanja.

Međunarodna godina saradnje u oblasti voda i Svjetski dan voda pružaju mogućnost i Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona da svojim aktivnostima u 2013. godini planira i realizuje aktivnsoti na poticanju saradnje i svijesti o značaju, prednostima i izazovima saradnje u oblasti voda, kao najveći prioritet tokom i nakon 2013. godine, kako sa lokalnom zajednicom, tako i sa svim drugim interesnim sektorima, nevladinim organizacijama, javnosti općenito, u cilju dostizanja ciljeva održivog razvoja i efektivnijeg rješavanja budućih potreba za vodom.

Pored realizacije određenog broja infrastrukturnih projekata iz oblasti vodosnabdijevanja, odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda na području svih 12 općina Kantona, Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu planira realizaciju određenog broja projekata i aktivnosti na promociji značaja voda i potreba i mogućnosti njihove zaštite i očuvanja za generacije koje dolaze.

U tom smislu, pozivam vas, mlade na saradnju, da svojim inicijativama, kreativnim prijedlozima i sugestijama damo zajednički doprinos očuvanju naših voda, kao dara prirode i najveće dragocjenosti. Vaše prijedloge i sugestije možete slati putem e-mail-a: minpolj@bih.net.ba, a sve značajnije informacije iz djelatnosti Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu možete naći na web stranici www.zdk.ba.

Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona.
MINISTAR
Bojan Bošnjak