Predstavnici Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona, Mustafa Trakić predsjednik, Hamdo Mimić i Refik Mušija članovi Predsjedništva su danas (2.7.2014.) razgovarali sa premijerom ZDK Munibom Husejnagićem i Edinom Arnautom, pomoćnikom ministra za rad, socijalnu politiku i izbjeglice u Vladi ZDK o aktivnostima ove organizacije na organizovanju pomoći članovima penzionerske organizacije oko saniranja posljedica poplava i klizišta na prostoru ovog dijela Federacije BiH.
Naime, penzioneri su pokrenuli veliku akciju prikupljanja sredstava koja bi bila upotrebljena za obnovu kuća i stanova penzionera u nedavnim poplavama. Ukupan iznos prikupljen na nifou Federacije biće podijeljen po kantonalnim organizacijama. U nastojanju da sredstva budu pravedno podijeljena i da budu od pomoći stradalima, predstavnici Saveza udruženja penzionera ZDK su tražili od predstavnika vlasti da se akcija raspodjele uradi koordinirano sa svim aktivnostima koje se provode na Kantonu, a prvenstveno po registru procjenjenih šteta na terenu koje sačinjavaju posebne komisije.
-Da se ne bi duplirao posao i da ne bi svaka organizacijaq pravila svoje procjene, mi smo za zajednički registar koji će na najbolji način dati sliku sa terena. Mi ne želimo da se i jedan dinar od novca koji će biti raspoređen na našu organizaciju potpoši mimo onoga za što su naši članovi namijenili,- kazao je Mustafa Trakić.
-Do sada je na nivou Federacije skupljeno više od 925 hiljada KM. Penzioneri Crne Gore su pružili novčanu pomoć. Imamo obećanja iz Slovenije. Sve želimo upotrebiti za pomoć našim članovima koji su pretrpili štete u poplavama i klizištima. Hoćemo da to bude pravilno i pravedno. Pred nama je, kao Savezom penzionera ZDK ozbiljan posao u kojem je od velike važnosti naša odgovornost. Najsiromašniji su nam prioritet. No u svemu moramo utvrditi metod raspodjele i namjenu, a za to nam treba saradnja sa organima vlasti koje imaju uvid u kompletnu situaciju,- riječi su Hamde Mimića.
- Da li ćemo graditi nekoliko kuća, da li ćemo ljudima obnavljati uništeni namještaj i uređaje i kako ćemo uopšte rasporediti pomoć, stvar je usaglašenosti sa kantonalnom komisijum koja će odrediti prioritete, a mi ćemo u njima naći svoje članove, kazao je Refik Mušija.
Premijer Husejnagić je najavio predstavnicima Saveza udruženja penzionera svu pomoć oko koordiniranja aktivnosti, a dogovoreni su i načini materijalne pomoći za funkcionisanje ove organiozacije tokom 2014. Godine.
Nakon što je sredinom juna ove godine stečajni upravnik okončao postupak u zeničkom preduzeću „21.decembar“ - preostalih 18 radnika koji nisu raspoređeni na druge poslove u okviru Rudnika, odnosno Elektroprivrede u čijem sastavu Rudnici djeluju, poslano je na berzu rada. Oni to odbijaju i traže pomoć od aktualnih vlasti.Zato su se obratili Vladi Zeničko-dobojskog kantona za pomoć. Oni su juče (1.7.2014.), predvođeni sindikalnim predstavnikom Zijadom Kovačem, razgovarali sa ministrom privrede Muhamedom Husićem iznijevši svoje nezadovoljstvo načinom na koji je okončan stečaj u kojem su oni platili najveću cijenu. Ne samo što su upućeni na biro, već im nisu izmirene obaveze po osnovu plata i doprinosa pa ne ki od njih ne mogu ostvariti ni pravo na penzionisanje.
Ministar Husić je kazao da je upoznat sa problemima preostalih 18 radnika „21.decembra“ i iznio stav da zbog prirode tranzicije u kojem se našlo ovo preduzeće, njihove teškoće moraju biti rješavane uz učešće ne samo Vlade Kantona, već i uprave Rudnika Zenica i Elektroprivrede FBiH. Stoga će u narednih sedam dana nastojati da se organizuje zajednički sastanak na kome će, osim predstavnika nezadovoljnih radnika, biti pozvani i predstavnici Rudnika mrkog uglja Zenica i Elektroprivrede BiH.
Već danas premijer ZDK Munib Husejnagić je pokrenuo niz dogovora oko iznalaženja rješenja za 18 radnika koji su dovedeni u situaciju da im preduzeće koje nema imovine bude ugašeno, a oni se nađu na birou.
-To nije pravedno rješenje. Stečaj je okončan a da se njima i pored naših brojnih pokušaja nije pomoglo. Rješenja ćemo tražiti zajedno,-kazao je Husejnagić.
Mikael Elofsson, šef odjela za reformu i saradnju švedske organizacije SIDA za zapadni Balkan i Tursku i Aiša Bijedić, iz odjela švedske ambasade u BiH za razvoj i saradnju – SIDA razgovarali su danas u Vladi Zeničko-dobojskog kantona sa premijerom Munibom Husejnagićem i ministrom Edinom Terzićem o sanaciji posljedica poplava i klizišta na terenu Zeničko-dobojskog kantona.
Posjeta je motivisana davno dokazanim aktivnostima ove švedske organizacije na pružanju pomoći ljudima u Bosni i Hercegoivini.
Premijer i ministar su upoznali goste sa aktuelnom situacijom na terenu i izraženim potrebama za pomoć. Na pitanje da li je Kanton, koloiko i od koga do sada dobio pomoći, predstavnici SIDA-e su obaviješteni da donatori uglavnom „idu“ na lokalne zajednice i da novčanih sredstava na račun kantona do sada nije bilo.
-Naša namjera je da po okončanju procjena i potvrdama vrijednosti šteta na poplavljenim područjima i klizištima operativno djelujemo na terenu u saradnji sa kantonalnim vlastima te direktno pomažemo projekte obnove i rekonstrukcije, kazao je Elofsson.
Tokom prijepodneva učinjen je zajednički obilazak poplavljenih područja.
Da bi se osigurao bezbjedan povratak lica evakuisanih tokom poplava u Zeničko-dobojskomo kantonu, nedavno je formiran poseban stručni tim stručnjaka geološke i građevinske struke koji procjenjuju stanje na terenu u pogledu stabilnosti klizišta u najugroženijim područjima Općina Zenica Žepče i Maglaj. Ovaj stručni tim, sastavljen od stručnjaka federalnog Zavoda za geologiju, te članova kantonalnog i općinskih štabova civilne zaštite geološke i građevinske struke, procjenjuju najveća klizišta te će se uskoro sačiniti i definitivan izvještaj o područjima na koja se može vratiti stanovništvo sa ugroženih područja. O realizaciji ovog posla raspravljano je na jutrošnjoj (30. 06. 2014.) sjednici Kantonalnog štaba civilne zaštite.
Očekuje se da će zvanični izvještaj sadržavati sve relevatne podatke počev od pozicije klizišta i stambenih objekata oko klizišta, morfoloških karakteristika terena, dimenzije i geološku građu kllizišta pa do hidroloških i hidrogeoloških značajki tih područja. Potom, očekuje se da članovi ovog Stručnog tima daju ocjenu i preporuke za sanaciju klizišta i smjernice za izradu projektnih zadataka. Na osnovu ovog dokumenta, Kantonalni štab civilne zaštite donijet će odluku o povratku evakuisanih osoba na područja koja su sigurna za povratak, a za osobe sa područja koja se proglase opasnim po daljnje stanovanje i gradnju stambenih objekata, rješenja će se tražiti u skladu sa prethodno donesenim smjernicama i stavovima o zbrinjavanju porodica koje se nemaju gdje vratiti.
Na ovoj sjednici Štaba raspravljano je i o instrukciji upućenoj od strane federalnog Ministarstva okoliša i turizma u vezi sa zbrinjavanjem svih vrsta otpada u poplavljenim područjima shodno zakonskoj regulativi u ovoj oblasti. Naime, svaka općina dosad je trebala odrediti lokacije u industrijskim zonama na koje se odlaže mješoviti otpad, a tamo gdje se povukla voda, ako to već nije učinjeno, potrebno je formirati privremena odlagališta, po mogućnosti betonirane plohe za prosušivanje mješovitog otpada poput komunalnog, zatim namještaja, bijele tehnike, guma, plastike i elektronskog otpada. Na tim privremenim depoima potrebno je izvršiti selekciju po vrstama otpada i posebno provjeriti ima li neeksplodiranih ubojitih sredstava. Komunalni otpad treba odvoziti na uređene gradske i regionalne deponije, poput Mošćanice Zenica, a za ostale vrste otpada treba postupiti prema zakonskim odredbama. Kako je federalno resorno ministarstvo ovlastilo pojedine firme u Federaciji BiH da skladište i zbrinu određene vrste otpada, to je potrebno tim firmama distribuirati opasni otpad poput kemikalija i medicinskog otpada, ambalažnog, elektronskog i električnog otpada. Na općinskim deponijama se zabranjuje odlaganje pomenutih vrsta otpada. Isto važi i za infektivni otpad životinjskog porijekla, kaže se u instrukciji koju je Kantonalni štab proslijedio svim općinskim štabovima civilne zaštite.
U pogledu smještaja osoba u kolektivnim centrima, briga o njima se vrši kontinuirano, pa se osim hrane i higijenskih potrepština obezbjeđuje i 24-.satna medicinska njega, posebno za teže bolesnike. Krizni štab za zdravstvo izvjestio je da nema nijedne epidemije zaraznih bolesti te da je zdravstvena situacija kako u kolektivnim centrima tako i na ugroženim područjima pod kontrolom. Uz to, ovaj krizni štab izvjestio je da je završena deratizacija na području cijelog Kantona, a da će se dezinfekcija nastaviti i dalje raditi.
U povodu nastupajućeg mjeseca Ramazana svim muslimanima upućujem iskrene želje da ovaj mubarek mjesec provedu u ibadetu i duševnom ispunjenju. Neka vam dani posta proteku u zdravlju i rahatluku, jačajući nas duhovno u razmišljanju i djelovanju, za dobro pojedinca, zajednice i društva u kome živimo.
Ramazan Šerif Mubarek Olsun!
VLADA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA
Na redovnoj sjednici Kantonalnog štaba civilne zaštite razmatrana je, između ostalog, dinamika raspodjele pomoći iz skladišta Direkcije za robne rezerve Zeničko-dobojskog kantona. Naime, kako je Federalna direkcija robnih rezervi Zeničko-dobojskom kantonu odobrila 50.000 litara mlijeka sarajevskog „Milkosa“, dosada je od ove količine u kantonalnu Direkciju pristiglo 13.000 litara mlijeka i 10.000 komada Feta sira koji su podijeljeni općinama ugroženim poplavama za ishranu evakuisanih osoba u kolektivnim centrima. Pored toga, Kantonalni štab civilne zaštite donio je odluku da se određene količine mlijeka i sira podijele i humanitarnim organizacijama koje su također učestvovale u zbrinjavanju evakuisanih osoba tokom i nakon poplava. Tako je Gradskoj narodnoj kuhinji u Zenici dato 1.000 litara mlijeka i 700 komada sira, zeničkom Caritasu i Domu za stara lica po 200 litara mlijeka i po 150 komada feta sira, Penzionerskom domu 160 litara mlijeka i 130 komada sira, a određene količine također su distribuirane zeničkoj Bolnici, Općinskom štabu civilne zaštite Zenica i Domu i porodici. Narednih dana očekuje se da pristignu i preostale količine mlijeka - 37.000 litara i 15.000 komada Feta sira koje će također biti distribuirane kolektivnim centrima u kojima su smještene evakuisane osobe s područja općina Zenica, Žepče i Maglaj. Uz ovo, Općinskom štabu civilne zaštite Zenica donirano je 10.000 kilograma brašna, 5.000 kilograma šećera, 2.000 kilograma soli te po 1.000 komada pašteta i ribljih konzervi.
Pored prehrambenih namirnica iz Direkcija za robne rezerve po nalogu Štaba kontinuirano je distribuirana stočna hrana u ugrožena područja, pa je tako za farme s područja Općine Zenica poslato 10 tona stočnog brašna, osam tona prekrupe i dvije tone kukuruza u zrnu. Općini Žepče je donirano 11 tona stočnog brašna, sedam tona prekrupe i dvije tone kukuruza u zrnu, Općini Maglaj po 10 tona stočnog brašna i prekrupe te dvije tone kukuruza u zrnu. Za farmere na području općina Zavidovići i Olovo također su podijeljene po dvije tone stočnog brašna, prekrupe i kukuruza u zrnu.
Direkcija je distribuirala i gorivo pa je Općini Maglaj dosad donirano 30.000 litara i još 10.000 litara za potrebe mehanizacije koja je radila na izgradnji alternativnih pravaca u Željeznom polju i u Topčić polju. Iz skladišta kantonalne direkcije također je ugroženim općinama distribuirano i medicinskih lijekova u vrijednosti od 30.000 KM te lijekovi za veterinarske stanice u vrijednosti od 33.000 KM. Tokom proteklog mjeseca redovno su dostavljane i veće količine vode za piće, a više hiljada paketa prehrambenih namirnica je putem Crvenog križa Kantona poslano u ugrožene općine. Pored toga, kako kantonalna Direkcija po odluci Vlade već treći mjesec otkupljuje voće i povrće s područja Kantona znatne količine su također otpremane kako kolektivnim centrima tako i porodicama na područjima pogođenim poplavama i klizištima. Osim pobrojanih količina, dostavljanih iz skladišta Direkcije, dio roba i goriva dostribuirao se u direktno u ugrožena područja. I u narednom periodu nastavit će se distribucija sve pristigle robe shodno zahtjevima koji stižu od općina, ali i odluka Kantonalnog štaba civilne zaštite. Bez obzira na činjenicu da se stanje znatno smirilo na ugroženim područjima,Štab je informiran da će uposlenici Direkcije za robne rezerve nastaviti 24-satnu dežuru kako bi se u svakom trenutku prema pristiglim zahtjevima mogli otpremiti neophodnu pomoć tamo gdje to bude potrebno.
Aktuelno stanje u Šumsko-privrednom društvu Zeničko-dobojskog kantona nakon poplava te trenutni problemi u poslovanju bili su temom razgovora koje su jučer (24. 06. 2014.) članovi Vlade Kantona na čelu sa Munibom Husejnagićem, premijerom, imali u sjedištu ovog javnog preduzeća u Zavidovićima. Hasan Hasić, v.d. direktora ŠPD-a obrazložio je situaciju sa finansijskog aspekta kazavši da je višegodišnji gubitak u poslovanju zaustavljen te je tokom 2012. i 2013. godine ostvarena dobit od dva odnosno 2,3 miliona KM, ali je u prvoj polovini 2014. godine taj trend djelimično usporen iz više razloga. Trenutno ŠPD ima dugovanja za penziono i zdravstveno osiguranje, a devastacije od poplava kako na šumskom fundusu tako i u preduzećima sa kojima ŠPD posluje odrazili su se i na tekuću proizvodnju, kazao je između ostalog direktor Hasić.
O ŠPD-u, ali i problemima u stanju šumskog fonda općenito i zakonskog regulisanja ove oblasti nastavljena je rasprava i tokom redovne sjednice Vlade održane u prostorijama Info-punkta Spomenika prirode Tajan. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede koje je bilo inicijator razgovora u ŠPD-u, ali i obilaska okolnih terena od strane članova Vlade, pripremilo je opsežan materijal u kome je obrađena sva problematika vezana za šume Zeničko-dobojskog kantona ali i teškoće vezane za nepostojanje krovnog zakona na nivou Federacije BiH koji bi omogućio da se kontrola i očuvanje šuma vrši na sveobuhvatan način. Vlada Kantona i dalje je na stanovištu da, dok se ne usvoje krovni zakoni, mora se učiniti sve da se šume zaštite putem kantonalnog zakona i da se uvede više kontrole u gazdovanje šumskim bogatstvom. Sprečavanje nelegalne sječe šume, obnavljanje šumskog fonda i sistemska rješenja u gazdovanju šumama ostaju kao stalni zadatak ne samo resornog ministarstva već i kantonalne uprave za šumarstvo, inspekcijskih kontrola i svih drugih subjekata zaduženih za ovu oblast. U daljnjem toku sjednice Vlada Kantona usvojila je Prijedlog zakona o obrazovanju odraslih koji je u formi Nacrta Skupština Kantona usvojila u decembru 2013. godine i potom ga uputila u javnu raspravu. Nakon provedenih javnih rasprava u svih 12 opština Kantona i dodatnih konsultacija sa sindikatima, aktivima direktora škola, komorama i poslodavcima izrađen je Prijedlog zakona koji treba u konačnici da uskladi obrazovni sistem sa potrebama tržišta.
Na prijedlog Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice usvojena je analiza djelatnosti i usluga socijalne zaštite, kadrovskom,finansijskom i materijalno-tehničkom stanju ustanova na području Kantona. Ova analiza predstavlja detaljan uvid u rad ustanova socijalne zaštite, finansijskih sredstava koja su im na raspolaganju kao i korisnike svih vidova socijalne zaštite.Na prijedlog ovog ministarstva Vlada je donijela odluku da se Crvenom križu ZDK odobri 10.000 KM za programske aktivnosti u funkciji člana Kantonalnog štaba civilne zaštite jer je ova organizacija uveliko doprinijela da se distribucija humanitarne pomoći, lijekova i svega ostalog te evidencija izbjeglih osoba efikasno organizuje i time pruži veliki doprinos u aktivnostima Štaba na saniranju posljedica od poplava. Na ovoj sjednici usvojene su i izmjene Pravilnika o radu Kantonalne bolnice Zenica i izmjene Odluke o obavljanju taksi prijevoza te donesena odluka o odobravanju 4.000 KM Savezu ratnih vojnih invalida ZDK za sportske igre.
Nakon održane sjednice, članovi Vlade Kantona obišli su Mini hidrocentralu „Čardak“na rijeci Gostović gdje su u razgovoru sa direktorom Adnanom Halilovićem upoznati sa kapacitetima i načinom rada ove MHE. Potom, uslijedila je posjeta Spomeniku prirode „Tajan“ gdje je članovima Vlade prezentirana ponuda ovog turističkog centra i potencijali daljnjeg razvoja turizma na ovom području. U sklopu obilaska članovi Vlade posjetili su jezero Mašica i obišli Lukinu i Pećinu Srednje stijene koje zadnjih godina privlače sve veću pažnju kako domaćih tako i stranih turista.
Danas (23. 06. 2014.) je premijer Zeničko-dobojskog kantona Munib Husejnagić sa resornim ministrima Husićem (privreda) i Terzićem (prostorno uređenje) primio predstavnike konzorcija „Miebach“ („Mibah“) iz Njemačke na čelu sa Christophom Engelke-om, vlasnikom konzorcija. Ova njemačka kompanija koja postoji više od sto godina i u svom sastavu ima 52 fabrike, bavi se metalskom i industrijom cementa, te mašinogradnjom. Tokom razgovora u sjedištu Vlade Kantona, predstavnici ove kompanije izrazili su interesovanje za ulaganje u Rudnik željezne rude Vareš.
Premijer Husejnagić pružio je osnovne informacije o ovom Rudniku te o trenutnom stanju u pogledu vlasništva kao i načinima na koje je regulisano dobijanje koncesije za vađenje rude na području Zeničko-dobojskog kantona. On je također kazao da Vlada Zeničko-dobojskog kantona pruža maksimalnu podršku svim ozbiljnim stranim investitorima, i to u mnogim segmentima,a posebno kod olakšavanja administrativnih procedura neophodnih za investiranje na ovom području.
Tokom razgovora predstavnici Mibaha izrazili su interesovanje za strukturu kapitala u vareškom Rudniku, imovini, načinu vađenja rude i njenom sastavu, geološke karte te za mnoge druge aspekte vezane za investiranje u ovo preduzeće. S obzirom na to da preko 60 odsto vlasništva trenutno pripada poduzeću „Jata“, koje je zainteresovano za prodaju svog dijela kapitala, njemački investitori izrazili su spremnost da razgovaraju sa postojećim vlasnicima. Nakon što ovi razgovori budu obavljeni, kompanija Mibah će prezentirati svoje stavove Vladi Kantona.
Zeničko-dobojski kanton, prema dosad pristiglim računima građevinskih firmi koje izvode radove na osposobljavanju saobraćajnica nakon poplava, te za sredstva jednokratne pomoći prema općinama kao i za druge potrebe izražene tokom prvih mjesec dana izdvojit će blizu 1,5 miliona KM.
Od ove sume, kako je već poznato, 410.000 KM je odlukom Vlade Kantona izdvojeno za jednokratnu pomoć općinama, dok se sredstva Direkcije za ceste Kantona u iznosu od 900.000 KM koriste za popravku regionalnih cesta i mostova oštećenih tokom poplava. Sredstva kantonalne civilne zaštite koriste se za popravku lokalne infrastrukture i izgradnju alternativnih pravaca do ugroženih naselja. U ukupnu sumu ne ulaze troškovi nabavke namirnica za prehranu, zdravstvene potrebe ugroženog stanovništva te brojne druge potrebe počev od alata do dezinfekcijskih sredstava i veterinarske skrbi. Jedan dio ovih potreba stanovništva na područjima ugroženim poplavama i klizištima zadovoljen je putem dostave humanitarne pomoći i donacija iz zemlje i inostranstva,a drugi dio se osigurava iz preraspodjele sredstava sa budžetskih transfera kantonalnih ministarstava. Međutim, kako ova sredstva nisu ni izdaleka dovoljna da se saniraju štete i efikasno pomogne stanovništvu, u narednom periodu izvori finansiranja će se tražiti iz federalnih i državnih fondova i sredstava koja budu odobrena na donatorskoj konferenciji.
O svemu ovom raspravljano je na jutrošnjoj (20. 06. 2014.) sjednici Kantonalnog štaba civilne zaštite, a pored problematike finansija, raspravljano je i o daljnjim pravcima aktivnosti na osiguravanju povratka evakuisanih lica svojim kućama. Zaključeno je da će se putem Federalnog štaba civilne zaštite tražiti od Zavoda za geologiju Federacije BiH, kao meritorne institucije, da dostavi konačni izvještaj o stanju na najvećim klizištima odnosno o geološkom stanju onih područja sa kojih je iseljen najveći dio stanovništva. Ovo je potrebno učiniti prvenstveno zbog ugroženog stanovništva i svih onih koji još uvijek borave u kolektivnim centrima, a željeli bi se što prije vratiti svojim kućama.
U Mješovitoj srednjoj školi u Tešnju u četvrtak (19.06.2014.) otvoren Centar za obrazovanje odraslih. Uspostavu Centra te stručno osposobljavanje i zapošljavanje CNC operatera, metalobrusača i obrađivača metala rezanjem za preduzeća Mann Hummel, BA Tešanj, Pobjeda d.d. Tešanj i Enker d.d. Tešanj suštinska je odrednica kao i osnova memoranduma o razumijevanju radi provođenja ovog projekta. Tehničku podršku cijeloj ideji dali su USAID – Sida i Firma projekt.
Praktično, radi se o projektu koji podrazumijeva osposobljavanje zaposlenih i dodatno obrazovanje radnika radi zapošljavanja kod poznatog poslodavca. Ovim se na pravi ali i jednostavna način pomaže privredi što će u mnogome pomoći i donošenje Zakona o obrazovanju odraslih u ZDK.Time bi bilo riješeno pitanje neformalnog obrazovanja u ZDK.
Treba podsjetiti da su memorandum o uspostavi centra potpisali Federalni zavod za zapošljavanje, Vlada ZDK, Agencija za razvoj Općine Tešanj, Mješovita srednja škola Tešanj i Udruženje privrednika ove Općine.
U prvoj fazi Centar će sa Biroa za zapošljavanje u Općini Tešanj osposobiti 30 radnika i to 15 iz preduzeća Pobjeda za zanimanje operater za CNC mašinama, deset radnika iz Mann Hummel-a za zanimanje obrađivača metala rezanjem i pet radnika Enker-a za zanimanje metalobrusača.
U budućnosti Centar će se koristiti, a prije svega prema potrebama tržišta radne snage za dodatno osposobljavanje, usavršavanje, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju radne snage za različita zanimanja. Ujedno će obezbjeđivati formalno obrazovanje prilagođenim programima obuke kroz organizovanje različitih kurseva i radionica.
Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je Informaciju o koncesijama na vodama za 2013. godinu. S obzirom na to da se radi o značajnom prirodnom resursu, ali i potencijalno stabilnom izvoru prihoda, Vlada je raspravljala o neophodnim poboljšanjima u ovoj oblasti. Naime, do 2013. godine Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu dodijelilo je osam koncesija za flaširanje vode na području Kantona od čega četiri u Tešnju, dvije u Zenici i po jednu u Maglaju i Olovu. Ove koncesije dodijeljene su na 30 godina. Za izgradnju mini hidroelektrana do 2013. godine dodijeljeno je devet koncesija, a dosad su izgrađene i puštene u pogon tri: MHE Bistričak, Čardak i Čajdraš.
Prošle godine podneseno je 12 samoinicijativnih ponuda za koncesiju za izgradnju malih hidroelektrana, od kojih je odobrena jedna i to firmi EMY Zenica za gradnju MHE na Pepelarskoj rijeci Općina Zenica. Postupci odobrenja su u toku za firme: HARA iz Visokog (koja želi graditi MHE na rijeci Orlji Općina Olovo), „Energonova“ Sarajevo (podneseni zahtjevi za gradnju dvije MHE na rijeci Stupčanici (Olovo),Banjsko-rekreativni centar „Aquaterm Olovo“, Javno preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ Zenica (zahtjev za korištenje pitke vode na rezervoaru Crkvice za gradnju MHE Kamenolom Zenica), firma „Adria energy“ Zenica (zahtjev za MHE na rijeci Ograini,Općina Zenica), „Higracon“ Sarajevo (MHE na rijeci Tribiji Općina Vareš), dva zahtjeva firme „Eskimo S2“ Kakanj (na rijeci Zgošći, Općina Kakanj i na Šerićkoj rijeci, Općina Zenica), zatim firma „GTUD DELA“ Kakanj (podnijela zahtjev za gradnju tri MHE u Općini Kakanj, na rijekama: Žuća, Mala rijeka i Marušićka rijeka), „Berlijeta“ Visoko (zahtjev za gradnju MHE na rijeci Fojnici, Općina Visoko.) Još četiri firme podnijele su zahtjeve za gradnju malih hidroelektrana, ali su odbijeni jer nisu ispunjavale uslove propisane kriterijima i Zakonom o koncesijama ZDK .
Posebna problematika kod koncesija za vode je naplata koncesionih naknada koja je i u 2013. godini bila daleko ispod zadovoljavajuće. Firme koje se bave eksploatacijom mineralne i prirodne vode za piće duguju od momenta potpisivanja ugovora do 31.12. 2013. ukupno 288.380 KM (naplaćeno je samo 61. 016 KM) i pored toga što su iznosi koje je propisalo resorno ministarstvo minimalni u odnosu na zakonske mogućnosti za naplatu koncesija. Za neke od ovih preduzeća već su pokrenuti postupci raskida ugovora ili tužbe za naplatu zaostalih dugovanja, a ovaj proces raskida ugovora i prinudne naplate nastavit će se i u ovoj godini. Inače, od naplaćenih sredstava, prema važećem zakonu, 70 odsto se vraća općinama u kojima se vrši eksploatacija prirodnih resursa, a 30 odsto je prihod Kantona. Kada bi se povećala naplata, to bi automatski značilo veće i brže punjenje kako općinskih tako i kantonalnog budžeta. Stoga je na sjednici Vlade naloženo resornom ministarstvu da u što kraćem roku ažurira naplatu dugovanja i to u direktnom kontaktu sa firmama dužnicima s kojima će dogovoriti protokole izmirenja ovih obaveza.
Osim ovog, Vlada je usvojila i izmjene glavnog projekta mašinskih i elektro-instalacija na zgradi Pravnog i Ekonomskog fakulteta, čime će biti postignuta ušteda od oko 1,5 miliona KM prilikom dovršetka izgradnje zgrade za ovu visokoškolsku instituciju.
Kriznom štabu za zdravstvo Zeničko-dobojskog kantona dostavljen je izvještaj od Doma zdravlja Maglaj o higijensko-epidemiološkoj situaciji na području Općine Maglaj. Boravkom na terenu kao i analizom podataka iz zdravstvenih institucija utvrđeno je da je epidemiološka situacija zadovoljavajuća. Registrovano je samo sedam pojedinačnih slučajeva – tri slučaja vodenih ospica, po jedan slučaj tuberkuloze i hepatitisa B i dva zarazna proliva.
Nakon jednomjesečnog prekida, ponovno je od 09. 06. 2014. godine pokrenuta vakcinacija djece i omladine. Što se tiče ispravnosti vode, na osnovu obavljenih laboratorijskih nalaza utvrđeno je daje voda gradskog vodovoda, te mjesnih vodovoda Kosova i Natron-Hayat zdravstveno ispravna, a svakodnevno se kontroliše i prisutnost hlora u mreži gradskog vodovoda. No, gradskom stanovništvu i dalje se preporučuje da koriste flaširanu ili prokuhanu vodu dok se higijenske prilike potpuno ne stabilizuju.
Jedna od protivepidemijskih mjera koje se kontinuirano provode je i dezinfekcija stambenog i poslovnog prostora. Uzimajući u obzir da se velike gomile smeća još uvijek nalaze na otvorenim prostorima te da još ima neočišćenih podrumskih prostorija, što može,s toplijim danima, prouzročiti i najezdu komaraca i muha kao i povećano prisustvo glodara i zmija, Krizni štab za zdravstvo je već pokrenuo aktivnosti na provođenju detaljne i sistemske dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u Općini Maglaj.
Na jutrošnjoj (18. 06. 2014.) sjednici Kantonalnog štaba civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona glavna pažnja posvećena je stanju na klizištima u ugroženim područjima. Raspravljano je o načinu praćenja situacije sa klizanjem tla naročito iz razloga što se u zadnjih nekoliko dana pojačao intenzitet padavina. Dogovoreno je da se sa općinskim nadležnim službama i općinskim štabovima civilne zaštite iznađu modaliteti stalnog monitoringa dok se zvanične institucije ne izjasne o načinima njihovog saniranja. Ovo je bitno učiniti iz više razloga, a najvažniji od svih je da se stekne cjelovita slika putem analize kompletnog stanja na klizištima na području Kantona. Jer, od tih podataka ovisi mnogo drugih narednih aktivnosti, ali o tome ovisi i vrijeme povratka evaukisanih lica svojim domovima. S druge strane, za područja klizišta za koja se neupitno utvrdi da se ne mogu trajno sanirati, bit će predloženi modaliteti zbrinjavanja porodica čije kuće su ili zatrpane klizištima ili se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini.
Naloženo je članovima Kantonalnog štaba civilne zaštite zaduženim za problematiku klizišta kao i smještaja evakuisanih lica da što prije sistematizuju podatke koje im moraju dostaviti općinske resorne službe kao i općinski štabovi civilne zaštite. Ovom prilikom konstatovano je da u nekim općinama Kantona ovaj proces prikupljanja podataka o stanju klizišta i stambenih objekata u njihovoj blizini sporo teče pa će biti upućena naredba općinskim štabovima civilne zaštite da što odgovornije pristupe ovom poslu i u što kraćem roku dostave podatke Kantonalnom štabu civilne zaštite. Uz to, primjećena je i nekonzistentnost i neusklađenost podataka dostavljenih iz općina Žepče i Zenica o evakuisanim licima u smislu mogućnosti njihovog povratka kućama. Stoga, zaključeno je na sjednici Štaba, mora se što prije sačiniti katastar klizišta u općinama i dostaviti izvještaj da li su poduzete mjere za njihovo saniranje.
Boris Crljenica, predsjednik Skupštine i Senaida Turkić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Zenice iznijeli su danas (17. 06. 2014.) na sastanku sa Munibom Husejnagićem, premijerom Zeničko-dobojskog kantona - zahtjev da privrednici budu stavljeni u isti priroitet za plaćanje neizmirenih obaveza sa budžetskim korisnicima. Naime, zbog neizmirenih obaveza koje Kanton ima prema različitim privrednim subjektima sa područja Općine Zenica, te zbog, kako kažu, stavljanja privrede u zapećak, predstavnici Udruženja poslodavaca traže od premijera i Vlade Kantona da se pojača podrška privredi u cjelosti i ojača svijest o tome ko stvara prihode iz kojih se između ostalog finansiraju i plaće budžetskih korisnika.
Senaida Turkić je kazala da su privrednici u veoma teškom položaju te da su se posljednje poplave odrazile i na njihovo poslovanje, ali su spremni podnijeti teret teških vremena samo zajedno sa ostalima, a ne isključivo na štetu privrede. Ona je uz to podvukla da firme – članice Udruženja poslodavaca upošljavaju više od 2000 ljudi koji također treba da dobiju plaću, kao i budžetski korisnici. Stoga traže da Kanton što prije izmiri svoja dugovanja prema firmama – članicama Udruženja poslodavaca Zenice.
Premijer Husejnagić se složio sa konstatacijama da je privreda u otežanom položaju i istakao je stav i opredjeljenje Vlade Kantona da maksimalno pomogne privredi na sve raspoložive načine, počev od poticaja privrednim subjektima, raznih pogodnosti koje se daju za jačanje realnog sektora do pomoći institucijama koje okupljaju privrednike, kao što je Ekonomsko-socijalno vijeće. On je obrazložio trenutnu situaciju u vezi sa punjenjem budžeta, koje je drastično smanjeno, te kazao da u ovom trenutku Kanton ima prihode za 10 miliona manje nego što je imao u istom periodu prošle godine. U takvoj situaciji veoma je teško izmiriti sve dospjele obaveze koje se plaćaju iz budžeta Kantona, počev od socijalnih davanja, podmirenja boračkih populacija, obezbjeđenja plaća za policiju, obrazovanje pravosuđe i administraciju te plaćanje neizmirenih obaveza prema privrednim subjektima. Tek kad se sve te potrebe podmire, onda se može razmišljati o podsticanju razvojnih komponenti, a to su privreda i poljoprivreda. Premijer se složio sa tvrdnjama zeničkih privrednika da budžetski korisnici moraju dijeliti sudbinu privrede iz koje i dolaze sredstva za njihove plaće. No, kolektivni ugovori i zakonska regulativa obavezuju Vladu Kantona da izvršava propisane obaveze i u tom smislu isplaćiuje plaće prema odredbama tih akata.
