Ministarstvo za privredu dodijelilo poticaj za nastup 22 firme na sajmovima u Tešnju i Zenici
Ministar za privredu Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić potpisao je ugovore sa 22 poslovna subjekta iz o...
Pročitaj više
1. |
Naziv |
|
Poslovna zona „POLJA“ Žepče |
|
2. |
Adresa |
|
Poslovna zona „POLJA“ Žepče |
|
3. |
Kontakt osoba |
|
Mustafa Dervišević, dipl.ing.maš (viši stručni suradnik za gospodarski razvitak) |
|
4. |
Putna komunikacija |
|
|
|
4.1. |
Udaljenost od regionalnog puta |
|
Uz R 465 (postoji priključak) |
|
4.2. |
Udaljenost od željeznice |
|
0,1 km (Stanica Žepče) |
|
4.3. |
Udaljenost od aerodroma |
|
106 km (Sarajevo) |
|
4.4. |
Udaljenost od centra općine |
|
0,5 km |
|
4.5. |
Udaljenost od grada Zenice |
|
39 km |
|
5. |
Karakteristike terena |
|
|
|
5.1. |
Topografija terena |
|
Ravno |
|
5.2. |
Karakteristike tla |
|
|
|
6. |
Veličina i infrastruktura |
|
|
|
6.1. |
Površina poslovne zone |
|
11,2 ha |
|
6.2. |
Površina urbanističkih planova za područje zone |
|
11,2 ha |
|
6.3. |
Karakter područja zone |
|
Poslovni objekti |
|
6.4. |
Postojanje urbanističkih ograničenja |
DA |
Isključivo poslovne djelatnosti koje ne zagađuju okolinu i ne stvaraju buku |
|
6.5. |
Predviđena namjena objekta |
|
Poslovni(tekstilna, metalna, drvopreradjivačka...industrija) |
|
6.6 |
Infrastruktura/isprojektirano ili izgrađeno/ |
Put (asfaltni) |
|
|
|
|
Električna energija |
|
|
|
|
Voda (pitka i tehnološka) |
|
|
|
|
Telefon (100 parica) |
|
|
Kanalizacija, otpadna i oborinska, pristup prečišćivaču otpadnih voda |
|
|||
Odlaganje čvrstog otpada |
|
|||
Rasvjeta |
|
|||
6.7. |
Pravni status zone |
Javno-općinsko |
|
|
7. |
Upravljanje industrijskom/poslovnom zonom |
|||
7.1 |
Zonom upravlja |
Općina Žepče |
Trgovina
Trgovina na području Zeničko-dobojskog kantona ima dugu tradiciju, a i danas predstavlja značajnu djelatnost. Međutim, i na ovu djelatnost odražava se opća privredna situacija u širem i užem okruženju, pa je karakteristiše: nelojalna konkurencija, relativna usitnjenost trgovinskih objekata, neadekvatna zastupljenost trgovine na veliko, nedovoljan broj objekata višeg nivoa: hipermarketi, supermarketi, superstore, moderno opremljene samoposluge itd. Viši oblici trgovinske saradnje tzv. countertrade poslovi gotovo nepostoje, iako za istim postoji velike potrebe, budući da postoje prostori u trgovini, koji nisu adekvatno iskorišteni, a ima i trgovinskih preduzeća koja još uvijek nisu privatizirana i traže se strateški partneri.
U posljednje vrijeme čine se značajni napori na zaštiti granica, dogradnji propisa, osnivanju slobodnih zona, liberalizaciji trgovine itd., što će doprinjeti razvoju ove djelatnosti, a naročito u smislu, diversifikacije djelatnosti i osnivanju sopstvenih proizvodnih pogona, tako da trgovina postane jedan od generatora razvoja Kantona.
Turizam i ugostiteljstvo
Turizam i ugostiteljstvo u Zeničko-dobojskom kantonu su, do sada, bili na dosta niskom nivou, iako za to postoje značajni resursi. U ovom Kantonu su se, prije svega desili svi značajni događaji iz istorije Bosne kao: krunisanje bosanksih kraljeva, bosanski sabor, sjedište kraljice Katarine itd. tako da, sa istorijskog aspekta, ovaj kanton je vrlo atraktivna turistička destinacija.
Međutim, pored istorijskih znamenitosti, u ovom kantonu postoje uslovi za banjski, tranzitni, riječni, planinski, vjerski, seoski, kongresni, sportski, lovni i druge vrste turizma.
Turistička infrastruktura je na dosta niskom nivou. Postojeći hoteli zahtjevaju manje ili veće adaptacije, a u toku su aktivnosti na kategorizaciji. I ova djelatnost atraktivna je za strane ulagače i strateške partnere. Kada je turizam u pitanju, posebno se ističe Olovo, dolina rijeke Krivaje, Vrandučka tvrđava, Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Mili kod Visokog, Bilino Polje u Zenici, Tešanjska i Maglajska tvrđava, Lastavica kod Zenice itd., a između Zenice i Kaknja nalazi se mjesto Tičići sa ogromnim količinama kvalietne tople vode, ali bez izgrađenih objekata, što je, takođe, vrlo atraktivno za potencijalne strateške partnere, koncesije itd. Stoga se u Ministarstvu za privredu Zeničko-dobojskog kantona čine značajni napori na unapređenju ugostiteljstva i turizma i pozivaju svi koji su zainteresovani za razvoj i ulaganje u ove djelatnosti na saradnju.
Rudarsko-geološke djelatnosti
U oblasti rudarsko-geoloških djelatnosti u Kantona, proizvodnja uglja je dominantna, kako u smislu fizičkog obima proizvodnje, tako i po broju zaposlenih.
Proizvodnja metaličnih ruda, željezne rude u Varešu, olovocinkne rude u Varešu i olovne rude u Olovu je zaustavljena u toku rata.
Geološke rezerve mrkog uglja iznose cca 500 miliona tona, čija se eksploatacija vrši u rudnicima "Breza", "Kakanj" i "Zenica".
U posljednje vrijeme značajnu ekspanziju doživljava eksploatacija nemetaličnih mineralnih sirovina za potrebe građevinarstva.
U ovoj oblasti ključan program je realizacija PROJEKTA 1.3. - KONCESIJE.
Proizvodnja električne energije
U energetskoj oblasti proizvodnja električne energije ima dominantnu ulogu. Na području Kantona instalirani su značajni kapaciteti za proizvodnju električne energije sa ukupnom instalisanom snagom od 674,7 MW i to:
- Termoelektrana Kakanj, snage 578 MW,
- Termoelektrana "Natron" - Maglaj, snage 48 MW,
- Termoelektrana "BH STEEL-ŽELJEZARA" - Zenica, snage 44 MW,
- Termoelektrana "Krivaja" - Zavidovići, snage 4,7 MW.
Bitno je ukazati na hidropotencijal rijeke Bosne sa pritokama. Prema procjenama u Kantonu je moguća izgradnja 23 hidroelektrane sa oko 442 MW instalisane snage.
Uzevši u obzir prethodno, evidentna je mogućnost otvaranja velikih investicija u ovoj oblasti.
Proizvodnja metala i metalnih proizvoda
U ovu oblast spadaju proizvodnja gvožđa, čelika, valjanih i kovanih proizvoda, te odlivaka od gvožđa, čelika i obojenih metala.
Na prostoru sadašnjeg Kantona, u predratnom periodu ove djelatnosti bile su vrlo razvijene i zauzimale su značajno mjesto u privrednoj strukturi. Tu spadaju privredni subjekti, Željezara "Zenica" Zenica, "BH STEEL-ŽELJEZARA" - Zenica, te Livnice "Novi život" - Zenica, "Visoko", "Vareš".
Značajnu poziciju za ovu djelatnost ima Metalurški institut "Kemal Kapetanović", kao naučno-istraživačka institucija koja se bavi unapređenjem i razvojem proizvodnje u oblasti metalurgije, te proizvodnjom specijalnih materijala manjih količina u sopstvenim poluindustrijskim kapacitetima.
Trenutno se svi ovi subjekti i djelatnosti oporavljaju od ratne destrukcije.
Proizvodnja i prerada tekstila i kože
Tekstilna i kožarska industrija imaju duži niz godina značajno učešće u privrednoj strukturi na području Kantona. Osnovna karakteristika tekstilne industrije je da se proizvdonja bazirala na uvoznoj sirovini i opremi, te uslužnoj proizvodnji.
Mnogi kapaciteti su povezani na sirovinskoj osnovi čiji razvoj je bio zasnovan na velikim kombinatima za preradu vune, akrila, kože, kao i konfekcije (KTK "Visoko" - Visoko i "Vitex" - Visoko).
Pored ranijih državnih preduzeća, koja su u manjoj ili većoj mjeri devastirana tokom rata, osnivaju se mala i srednja preduzeća po svim općinama Kantona. Njihovi proizvodi, zbog zavidnog kvaliteta, plasiraju se na zahtjevno evropsko tržište. Značajni kapaciteti iz ovih djelatnosti locirani su u Visokom, Zavidovićima, Zenici i Tešnju.
Proizvodnja građevinskih materijala
Industrija građevinskih materijala svodi se na proizvodnju materijala ekstraktivnog karaktera (kamen, pijesak, šljunak, malter, beton i sl.). Njih su proizvodile, skoro sva građevinska preduzeća. Pored toga u Kantonu egzistira proizvodnja građevinskih materijala prerađivačkog tipa (cigla, crijep, cement, kreč, betonska galanterija, građevinska stolarija, instalacioni materijali i sl.) organizirana u samostalnim preduzećima.
U ovoj djelatnosti poseban značaj imaju preduzeća kao što su: "Tvornica cementa" - Kakanj, IGM - Visoko, "Usora" - Jelah, "BBM-amfibolit" Vareš, "Asfaltgradnja" - Visoko i mnogi drugi.
U postratnom periodu u Kantonu je osnovano veliki broj manjih privrednih subjekata koji se bave ovom djelatnošću.
Prerada metala
Zenica, Tešanj, Vareš i Kakanj su prije rata predstavljali područja prepoznatljiva po metalopreradi. Dobar dio prerađivačkih kapaciteta svoju razvojnu i proizvdonu politiku su temeljili na potrebama željezara, rudnika, odnosno na njihovom održavanju. Takav slučaj je sa preduzećima "Strujni" - Breza, "Rudstroj" - Kakanj, "Prim" - Zenica i drugi.
Neka od ovih preduzeća kao i "TRD" - Vareš su namjenski projektovana kao tvornice rezervnih dijelova u okviru RMK. Bitno je istaći da su neka od njih imala službe za održavanje koje su dio proizvodnih kapaciteta, odnosno usluga, plasirali na tržištu. U okviru preduzeća "Krivaja" - Zavidovići egzistira dobitni centar koji se bavi metalopreradom.
Značajne kapacitete u ovoj oblasti posjeduju preduzeća "Metalno" i "Instalacije" iz Zenice.
Samostalan razvoj u oblasti metaloprerade doživjela su tešanjska preduzeća "UNICO-FILTER", "FAD", "ENKER", "POBJEDA", visočka "KOVINA". Zbog svoje dugogodišnje prisutnosti na svjetskom tržištu ovi privredni subjekti su stekli povjerenje kupaca kakvi su WV, MAM, FIAT, RENAULT i mnogi drugi.
Metaloprerada u cjelosti ima veliku šansu i u budućnosti.
Prerada drveta, celuloze i papira, te grafička djelatnost
Drvoprerađivačka industrija, industrija celuloze i papira, te grafička industrija imaju izuzetno dugu tradiciju u Kantonu.
Na području Kantona, od 3.361 km2 površine, oko 59% je pod šumama i neobraslim šumskim zemljištem, što je oko 4% ovih površina u BiH i oko 17% u Federaciji BiH. Raspored i broj drvoprerađivačkih subjekata uvjetovana je, prije svega, lokacijom raspoloživih sirovina - šumskog fonda, industrijskom tradicijom, transportnim mogućnostima, kadrovima i drugim društvenim faktorima. Pored nekoliko velikih privrednih subjekata koji egzistiraju iz predratnog perioda, kao što su: "Krivaja" - Zavidovići, "Stupčanica" Olovo, "Ukus" - Tešanj, "Bosnafurnir" - Visoko, "Zvijezda" - Vareš, nakon rata je došlo do nagle ekspanzije u ovoj djelatnosti. Tako je formirano oko 80 malih pilana i više desetina prerađivačkih kapaciteta.
Proizvodnja celuloze i papira je djelatnost koja je razvijena isključivo oko preduzeća "Natron"- Maglaj. Usljed ogromnih ratnih šteta i gubitka tržišta, trenutno je iskorišteno 50% kapaciteta, uglavno na proizvodnji natron papira, na bazi starog papira.
Grafička djelatnost također ima dugu tradiciju u Kantonu. Pored ranijih državnih preduzeća, kao što su "Dom štampe" - Zenica i "Bosnagraf" - Visoko i drugih manjih, u posljednje vrijeme osnovan je značajan broj grafičkih subjekata sa novim tehnologijama i mogućnostima u skoro svim općinama Kantona.
Rukovodilac Sektora, Osman Buza, pomoćnik ministra
U okviru Sektora za neproizvodne djelatnosti, razvoj i obrt obavljaju se upravni, stručni, analitički i drugi poslovi određeni zakonom i drugim propisima koji se odnose na: