Ministarstvo za privredu

Kontakt informacije

Industrijsko-poslovna zona Polja-Žepče

1.

Naziv

 

Poslovna zona „POLJA“  Žepče

2.

Adresa

 

Poslovna zona „POLJA“  Žepče

3.

Kontakt osoba

 

Mustafa Dervišević, dipl.ing.maš

(viši stručni suradnik za gospodarski razvitak)

4.

Putna komunikacija

 

 

 

4.1.

Udaljenost od regionalnog puta

 

Uz R 465 (postoji priključak)

4.2.

Udaljenost od željeznice

 

0,1 km (Stanica Žepče)

4.3.

Udaljenost od aerodroma

 

106 km (Sarajevo)

4.4.

Udaljenost od centra općine

 

0,5 km

 

4.5.

Udaljenost od grada Zenice

 

39 km

 

5.

Karakteristike terena

 

 

 

5.1.

Topografija terena

 

Ravno

 

5.2.

Karakteristike tla

 

 

 

6.

Veličina i infrastruktura

 

 

 

6.1.

Površina poslovne zone

 

11,2 ha

 

6.2.

Površina urbanističkih planova za područje zone

 

11,2 ha

 

6.3.

Karakter područja zone

 

Poslovni objekti

 

6.4.

Postojanje urbanističkih ograničenja

DA

Isključivo poslovne djelatnosti koje ne zagađuju okolinu i ne stvaraju buku

6.5.

Predviđena namjena objekta

 

Poslovni(tekstilna, metalna, drvopreradjivačka...industrija)

 

6.6

Infrastruktura/isprojektirano ili izgrađeno/

Put (asfaltni)

 

 

 

Električna energija

 

 

 

Voda (pitka i tehnološka)

 

 

 

Telefon (100 parica)

 

Kanalizacija, otpadna i oborinska, pristup prečišćivaču otpadnih voda

 

Odlaganje čvrstog otpada

 

Rasvjeta

 

6.7.

Pravni status zone

Javno-općinsko

 

 

7.

Upravljanje industrijskom/poslovnom zonom

7.1

Zonom upravlja

Općina Žepče

 

  • Galerija:

Trgovina, turizam i ugostiteljstvo

 

 

Trgovina

trgovinaTrgovina na području Zeničko-dobojskog kantona ima dugu tradiciju, a i danas predstavlja značajnu djelatnost. Međutim, i na ovu djelatnost odražava se opća privredna situacija u širem i užem okruženju, pa je karakteristiše: nelojalna konkurencija, relativna usitnjenost trgovinskih objekata, neadekvatna zastupljenost trgovine na veliko, nedovoljan broj objekata višeg nivoa: hipermarketi, supermarketi, superstore, moderno opremljene samoposluge itd. Viši oblici trgovinske saradnje tzv. countertrade poslovi gotovo nepostoje, iako za istim postoji velike potrebe, budući da postoje prostori u trgovini, koji nisu adekvatno iskorišteni, a ima i trgovinskih preduzeća koja još uvijek nisu privatizirana i traže se strateški partneri.

U posljednje vrijeme čine se značajni napori na zaštiti granica, dogradnji propisa, osnivanju slobodnih zona, liberalizaciji trgovine itd., što će doprinjeti razvoju ove djelatnosti, a naročito u smislu, diversifikacije djelatnosti i osnivanju sopstvenih proizvodnih pogona, tako da trgovina postane jedan od generatora razvoja Kantona.

 

Turizam i ugostiteljstvo

turizamTurizam i ugostiteljstvo u Zeničko-dobojskom kantonu su, do sada, bili na dosta niskom nivou, iako za to postoje značajni resursi. U ovom Kantonu su se, prije svega desili svi značajni događaji iz istorije Bosne kao: krunisanje bosanksih kraljeva, bosanski sabor, sjedište kraljice Katarine itd. tako da, sa istorijskog aspekta, ovaj kanton je vrlo atraktivna turistička destinacija.

Međutim, pored istorijskih znamenitosti, u ovom kantonu postoje uslovi za banjski, tranzitni, riječni, planinski, vjerski, seoski, kongresni, sportski, lovni i druge vrste turizma.

Turistička infrastruktura je na dosta niskom nivou. Postojeći hoteli zahtjevaju manje ili veće adaptacije, a u toku su aktivnosti na kategorizaciji. I ova djelatnost atraktivna je za strane ulagače i strateške partnere. Kada je turizam u pitanju, posebno se ističe Olovo, dolina rijeke Krivaje, Vrandučka tvrđava, Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Mili kod Visokog, Bilino Polje u Zenici, Tešanjska i Maglajska tvrđava, Lastavica kod Zenice itd., a između Zenice i Kaknja nalazi se mjesto Tičići sa ogromnim količinama kvalietne tople vode, ali bez izgrađenih objekata, što je, takođe, vrlo atraktivno za potencijalne strateške partnere, koncesije itd. Stoga se u Ministarstvu za privredu Zeničko-dobojskog kantona čine značajni napori na unapređenju ugostiteljstva i turizma i pozivaju svi koji su zainteresovani za razvoj i ulaganje u ove djelatnosti na saradnju.

Rudarstvo-istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina

 

 

Rudarsko-geološke djelatnosti

rudarstvoU oblasti rudarsko-geoloških djelatnosti u Kantona, proizvodnja uglja je dominantna, kako u smislu fizičkog obima proizvodnje, tako i po broju zaposlenih.

Proizvodnja metaličnih ruda, željezne rude u Varešu, olovocinkne rude u Varešu i olovne rude u Olovu je zaustavljena u toku rata.

Geološke rezerve mrkog uglja iznose cca 500 miliona tona, čija se eksploatacija vrši u rudnicima "Breza", "Kakanj" i "Zenica".

U posljednje vrijeme značajnu ekspanziju doživljava eksploatacija nemetaličnih mineralnih sirovina za potrebe građevinarstva.

U ovoj oblasti ključan program je realizacija PROJEKTA 1.3. - KONCESIJE.

Energetika

 

 

Proizvodnja električne energije

proizvodnja elektricne energijeU energetskoj oblasti proizvodnja električne energije ima dominantnu ulogu. Na području Kantona instalirani su značajni kapaciteti za proizvodnju električne energije sa ukupnom instalisanom snagom od 674,7 MW i to:
- Termoelektrana Kakanj, snage 578 MW,
- Termoelektrana "Natron" - Maglaj, snage 48 MW,
- Termoelektrana "BH STEEL-ŽELJEZARA" - Zenica, snage 44 MW,
- Termoelektrana "Krivaja" - Zavidovići, snage 4,7 MW.

Bitno je ukazati na hidropotencijal rijeke Bosne sa pritokama. Prema procjenama u Kantonu je moguća izgradnja 23 hidroelektrane sa oko 442 MW instalisane snage.

Uzevši u obzir prethodno, evidentna je mogućnost otvaranja velikih investicija u ovoj oblasti.

Industrija

 

 

Proizvodnja metala i metalnih proizvoda

proizvodnja metalaU ovu oblast spadaju proizvodnja gvožđa, čelika, valjanih i kovanih proizvoda, te odlivaka od gvožđa, čelika i obojenih metala.

Na prostoru sadašnjeg Kantona, u predratnom periodu ove djelatnosti bile su vrlo razvijene i zauzimale su značajno mjesto u privrednoj strukturi. Tu spadaju privredni subjekti, Željezara "Zenica" Zenica, "BH STEEL-ŽELJEZARA" - Zenica, te Livnice "Novi život" - Zenica, "Visoko", "Vareš".

Značajnu poziciju za ovu djelatnost ima Metalurški institut "Kemal Kapetanović", kao naučno-istraživačka institucija koja se bavi unapređenjem i razvojem proizvodnje u oblasti metalurgije, te proizvodnjom specijalnih materijala manjih količina u sopstvenim poluindustrijskim kapacitetima.

Trenutno se svi ovi subjekti i djelatnosti oporavljaju od ratne destrukcije.

 


 

Proizvodnja i prerada tekstila i kože

proizvodnja tekstilaTekstilna i kožarska industrija imaju duži niz godina značajno učešće u privrednoj strukturi na području Kantona. Osnovna karakteristika tekstilne industrije je da se proizvdonja bazirala na uvoznoj sirovini i opremi, te uslužnoj proizvodnji.

Mnogi kapaciteti su povezani na sirovinskoj osnovi čiji razvoj je bio zasnovan na velikim kombinatima za preradu vune, akrila, kože, kao i konfekcije (KTK "Visoko" - Visoko i "Vitex" - Visoko).

Pored ranijih državnih preduzeća, koja su u manjoj ili većoj mjeri devastirana tokom rata, osnivaju se mala i srednja preduzeća po svim općinama Kantona. Njihovi proizvodi, zbog zavidnog kvaliteta, plasiraju se na zahtjevno evropsko tržište. Značajni kapaciteti iz ovih djelatnosti locirani su u Visokom, Zavidovićima, Zenici i Tešnju.

 


 

Proizvodnja građevinskih materijala

gradjevinski materijaliIndustrija građevinskih materijala svodi se na proizvodnju materijala ekstraktivnog karaktera (kamen, pijesak, šljunak, malter, beton i sl.). Njih su proizvodile, skoro sva građevinska preduzeća. Pored toga u Kantonu egzistira proizvodnja građevinskih materijala prerađivačkog tipa (cigla, crijep, cement, kreč, betonska galanterija, građevinska stolarija, instalacioni materijali i sl.) organizirana u samostalnim preduzećima.

U ovoj djelatnosti poseban značaj imaju preduzeća kao što su: "Tvornica cementa" - Kakanj, IGM - Visoko, "Usora" - Jelah, "BBM-amfibolit" Vareš, "Asfaltgradnja" - Visoko i mnogi drugi.

U postratnom periodu u Kantonu je osnovano veliki broj manjih privrednih subjekata koji se bave ovom djelatnošću.

 


 

Prerada metala

prerada metalaZenica, Tešanj, Vareš i Kakanj su prije rata predstavljali područja prepoznatljiva po metalopreradi. Dobar dio prerađivačkih kapaciteta svoju razvojnu i proizvdonu politiku su temeljili na potrebama željezara, rudnika, odnosno na njihovom održavanju. Takav slučaj je sa preduzećima "Strujni" - Breza, "Rudstroj" - Kakanj, "Prim" - Zenica i drugi.

Neka od ovih preduzeća kao i "TRD" - Vareš su namjenski projektovana kao tvornice rezervnih dijelova u okviru RMK. Bitno je istaći da su neka od njih imala službe za održavanje koje su dio proizvodnih kapaciteta, odnosno usluga, plasirali na tržištu. U okviru preduzeća "Krivaja" - Zavidovići egzistira dobitni centar koji se bavi metalopreradom.

Značajne kapacitete u ovoj oblasti posjeduju preduzeća "Metalno" i "Instalacije" iz Zenice.

Samostalan razvoj u oblasti metaloprerade doživjela su tešanjska preduzeća "UNICO-FILTER", "FAD", "ENKER", "POBJEDA", visočka "KOVINA". Zbog svoje dugogodišnje prisutnosti na svjetskom tržištu ovi privredni subjekti su stekli povjerenje kupaca kakvi su WV, MAM, FIAT, RENAULT i mnogi drugi.

Metaloprerada u cjelosti ima veliku šansu i u budućnosti.

 


 

Prerada drveta, celuloze i papira, te grafička djelatnost

prerada drvetaDrvoprerađivačka industrija, industrija celuloze i papira, te grafička industrija imaju izuzetno dugu tradiciju u Kantonu.
Na području Kantona, od 3.361 km2 površine, oko 59% je pod šumama i neobraslim šumskim zemljištem, što je oko 4% ovih površina u BiH i oko 17% u Federaciji BiH. Raspored i broj drvoprerađivačkih subjekata uvjetovana je, prije svega, lokacijom raspoloživih sirovina - šumskog fonda, industrijskom tradicijom, transportnim mogućnostima, kadrovima i drugim društvenim faktorima. Pored nekoliko velikih privrednih subjekata koji egzistiraju iz predratnog perioda, kao što su: "Krivaja" - Zavidovići, "Stupčanica" Olovo, "Ukus" - Tešanj, "Bosnafurnir" - Visoko, "Zvijezda" - Vareš, nakon rata je došlo do nagle ekspanzije u ovoj djelatnosti. Tako je formirano oko 80 malih pilana i više desetina prerađivačkih kapaciteta.

Proizvodnja celuloze i papira je djelatnost koja je razvijena isključivo oko preduzeća "Natron"- Maglaj. Usljed ogromnih ratnih šteta i gubitka tržišta, trenutno je iskorišteno 50% kapaciteta, uglavno na proizvodnji natron papira, na bazi starog papira.

Grafička djelatnost također ima dugu tradiciju u Kantonu. Pored ranijih državnih preduzeća, kao što su "Dom štampe" - Zenica i "Bosnagraf" - Visoko i drugih manjih, u posljednje vrijeme osnovan je značajan broj grafičkih subjekata sa novim tehnologijama i mogućnostima u skoro svim općinama Kantona.

Sektor za neproizvodne djelatnosti, razvoj i obrt

 

Rukovodilac Sektora, Osman Buza, pomoćnik ministra

 

U okviru Sektora za neproizvodne djelatnosti, razvoj i obrt obavljaju se upravni, stručni, analitički i drugi poslovi određeni zakonom i drugim propisima koji se odnose na:

  • pripremanje prijedloga propisa iz djelatnosti Sektora koje usvajaju nadležni kantonalni organi,
  • pripremanje materijala za sjednice Vlade i Skupštinu Kantona iz oblasti Sektora,
  • obrazovne aktivnosti koje su date u nadležnost Kantona iz djelatnosti Sektora,
  • razvoj trgovine, turizma, ugostiteljstva i ostalih uslužnih djelatnosti,
  • praćenje, analiziranje i proučavanje stanja u djelatnosti trgovine, turizma, ugostiteljstva i ostalih uslužnih djelatnosti,
  • provođenje utvrđene politike i osiguranje provođenja iste, ukazivanje na stanje i pojave od značaja za djelatnost trgovine, turizma, ugostiteljstva i ostalih uslužnih djelatnosti,
  • davanje sugestija i mišljenja na sve propise nadležni federalni organi i organi BiH iz djelatnosti Sektora, uključujući predlaganje mjera unapređenja u oblastima koje pokriva Sektor,
  • praćenje svih parametara relevantnih za ocjenu stanja i kretanja u poslovanju privrednih subjekata u oblastima trgovine, turizma, ugostiteljstva i ostalih uslužnih djelatnosti u Kantonu,
  • izradu strategije i kreiranje programa razvoja i stalno praćenje ostvarivanja strategije razvoja trgovine i ostalih uslužnih djelatnosti, te realizacija programa razvoja,
  • praćenje rada i saradnju sa Turističkom zajednicom Kantona i općina na razvojnim programima u oblasti turizma,
  • utvrđivanje minimalno-tehničkih uvjeta i kategorizaciju turističko-ugostiteljskih objekata,
  • kontrolu i koordinaciju rada organa upravljanja i upravljanje državnim kapitalom u preduzećima u kojima ovlaštenja i obaveze vlasnika po osnovu državnog kapitala vrši Kanton, osim oblasti koju pokriva Sektor industrije, energetike i rudarstva,
  • praćenje i analizu stanja u privredi, poduzetništvu, obrtu i drugim oblastima sa aspekta potreba i inicijativa razvoja na nivou Kantona,
  • praćenje i proučavanje dejstva i posljedica sistemskih rješenja utvrđenih zakonima i drugim propisima i općim aktima, kojima se reguliše razvoj sa ciljem stvaranja ambijenta kojim će se sitmulirati razvoj, poduzetništvo i obrt,
  • koordinaciju aktivnosti i saradnju sa resornim ministarstvima Federacije BiH,
  • kreaciju i realizaciju programa i projekta razvoja na području Kantona,
  • surađivanje sa naučnim i stručnim institucijama, tehnološkim parkovima i poslovnim inkubatorima u zastupanju interesa razvoja Kantona i predlaganje osnivanja ili svrstavanja posebnih organizacionih jedinica za razvoj,
  • praćenje implementacije usvojenih projekata i informisanje o ostalim pitanjima bitnim za ostvarivanje procesa razvoja,
  • promoviranje poslovnih informacija vezano za razvoj, poduzetništvo i obrt,
  • i druge nepomenute poslove iz djelatnosti Sektora.

Vijesti iz oblasti rada ministarstva

Image
Kontakt forma