Trgovina

Trgovina na području Zeničko-dobojskog kantona ima dugu tradiciju, a i danas predstavlja značajnu djelatnost. Međutim, i na ovu djelatnost odražava se opća privredna situacija u širem i užem okruženju, pa je karakteristiše: nelojalna konkurencija, relativna usitnjenost trgovinskih objekata, neadekvatna zastupljenost trgovine na veliko, nedovoljan broj objekata višeg nivoa: hipermarketi, supermarketi, superstore, moderno opremljene samoposluge itd. Viši oblici trgovinske saradnje tzv. countertrade poslovi gotovo nepostoje, iako za istim postoji velike potrebe, budući da postoje prostori u trgovini, koji nisu adekvatno iskorišteni, a ima i trgovinskih preduzeća koja još uvijek nisu privatizirana i traže se strateški partneri.

U posljednje vrijeme čine se značajni napori na zaštiti granica, dogradnji propisa, osnivanju slobodnih zona, liberalizaciji trgovine itd., što će doprinjeti razvoju ove djelatnosti, a naročito u smislu, diversifikacije djelatnosti i osnivanju sopstvenih proizvodnih pogona, tako da trgovina postane jedan od generatora razvoja Kantona.

Turizam i ugostiteljstvo

Turizam i ugostiteljstvo u Zeničko-dobojskom kantonu su, do sada, bili na dosta niskom nivou, iako za to postoje značajni resursi. U ovom Kantonu su se, prije svega desili svi značajni događaji iz istorije Bosne kao: krunisanje bosanksih kraljeva, bosanski sabor, sjedište kraljice Katarine itd. tako da, sa istorijskog aspekta, ovaj kanton je vrlo atraktivna turistička destinacija.

Međutim, pored istorijskih znamenitosti, u ovom kantonu postoje uslovi za banjski, tranzitni, riječni, planinski, vjerski, seoski, kongresni, sportski, lovni i druge vrste turizma.

Turistička infrastruktura je na dosta niskom nivou. Postojeći hoteli zahtjevaju manje ili veće adaptacije, a u toku su aktivnosti na kategorizaciji. I ova djelatnost atraktivna je za strane ulagače i strateške partnere. Kada je turizam u pitanju, posebno se ističe Olovo, dolina rijeke Krivaje, Vrandučka tvrđava, Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Mili kod Visokog, Bilino Polje u Zenici, Tešanjska i Maglajska tvrđava, Lastavica kod Zenice itd., a između Zenice i Kaknja nalazi se mjesto Tičići sa ogromnim količinama kvalietne tople vode, ali bez izgrađenih objekata, što je, takođe, vrlo atraktivno za potencijalne strateške partnere, koncesije itd. Stoga se u Ministarstvu za privredu Zeničko-dobojskog kantona čine značajni napori na unapređenju ugostiteljstva i turizma i pozivaju svi koji su zainteresovani za razvoj i ulaganje u ove djelatnosti na saradnju.

Rudarsko-geološke djelatnosti

U oblasti rudarsko-geoloških djelatnosti u Kantona, proizvodnja uglja je dominantna, kako u smislu fizičkog obima proizvodnje, tako i po broju zaposlenih.

Proizvodnja metaličnih ruda, željezne rude u Varešu, olovocinkne rude u Varešu i olovne rude u Olovu je zaustavljena u toku rata.

Geološke rezerve mrkog uglja iznose cca 500 miliona tona, čija se eksploatacija vrši u rudnicima "Breza", "Kakanj" i "Zenica".

U posljednje vrijeme značajnu ekspanziju doživljava eksploatacija nemetaličnih mineralnih sirovina za potrebe građevinarstva.

U ovoj oblasti ključan program je realizacija PROJEKTA 1.3. - KONCESIJE.

Proizvodnja električne energije

U energetskoj oblasti proizvodnja električne energije ima dominantnu ulogu. Na području Kantona instalirani su značajni kapaciteti za proizvodnju električne energije sa ukupnom instalisanom snagom od 674,7 MW i to:
- Termoelektrana Kakanj, snage 578 MW,
- Termoelektrana "Natron" - Maglaj, snage 48 MW,
- Termoelektrana "BH STEEL-ŽELJEZARA" - Zenica, snage 44 MW,
- Termoelektrana "Krivaja" - Zavidovići, snage 4,7 MW.

Bitno je ukazati na hidropotencijal rijeke Bosne sa pritokama. Prema procjenama u Kantonu je moguća izgradnja 23 hidroelektrane sa oko 442 MW instalisane snage.

Uzevši u obzir prethodno, evidentna je mogućnost otvaranja velikih investicija u ovoj oblasti.

Proizvodnja metala i metalnih proizvoda

U ovu oblast spadaju proizvodnja gvožđa, čelika, valjanih i kovanih proizvoda, te odlivaka od gvožđa, čelika i obojenih metala.

Na prostoru sadašnjeg Kantona, u predratnom periodu ove djelatnosti bile su vrlo razvijene i zauzimale su značajno mjesto u privrednoj strukturi. Tu spadaju privredni subjekti, Željezara "Zenica" Zenica, "BH STEEL-ŽELJEZARA" - Zenica, te Livnice "Novi život" - Zenica, "Visoko", "Vareš".

Značajnu poziciju za ovu djelatnost ima Metalurški institut "Kemal Kapetanović", kao naučno-istraživačka institucija koja se bavi unapređenjem i razvojem proizvodnje u oblasti metalurgije, te proizvodnjom specijalnih materijala manjih količina u sopstvenim poluindustrijskim kapacitetima.

Trenutno se svi ovi subjekti i djelatnosti oporavljaju od ratne destrukcije.

Proizvodnja i prerada tekstila i kože

Tekstilna i kožarska industrija imaju duži niz godina značajno učešće u privrednoj strukturi na području Kantona. Osnovna karakteristika tekstilne industrije je da se proizvdonja bazirala na uvoznoj sirovini i opremi, te uslužnoj proizvodnji.

Mnogi kapaciteti su povezani na sirovinskoj osnovi čiji razvoj je bio zasnovan na velikim kombinatima za preradu vune, akrila, kože, kao i konfekcije (KTK "Visoko" - Visoko i "Vitex" - Visoko).

Pored ranijih državnih preduzeća, koja su u manjoj ili većoj mjeri devastirana tokom rata, osnivaju se mala i srednja preduzeća po svim općinama Kantona. Njihovi proizvodi, zbog zavidnog kvaliteta, plasiraju se na zahtjevno evropsko tržište. Značajni kapaciteti iz ovih djelatnosti locirani su u Visokom, Zavidovićima, Zenici i Tešnju.

Proizvodnja građevinskih materijala

Industrija građevinskih materijala svodi se na proizvodnju materijala ekstraktivnog karaktera (kamen, pijesak, šljunak, malter, beton i sl.). Njih su proizvodile, skoro sva građevinska preduzeća. Pored toga u Kantonu egzistira proizvodnja građevinskih materijala prerađivačkog tipa (cigla, crijep, cement, kreč, betonska galanterija, građevinska stolarija, instalacioni materijali i sl.) organizirana u samostalnim preduzećima.

U ovoj djelatnosti poseban značaj imaju preduzeća kao što su: "Tvornica cementa" - Kakanj, IGM - Visoko, "Usora" - Jelah, "BBM-amfibolit" Vareš, "Asfaltgradnja" - Visoko i mnogi drugi.

U postratnom periodu u Kantonu je osnovano veliki broj manjih privrednih subjekata koji se bave ovom djelatnošću.

Prerada metala

Zenica, Tešanj, Vareš i Kakanj su prije rata predstavljali područja prepoznatljiva po metalopreradi. Dobar dio prerađivačkih kapaciteta svoju razvojnu i proizvdonu politiku su temeljili na potrebama željezara, rudnika, odnosno na njihovom održavanju. Takav slučaj je sa preduzećima "Strujni" - Breza, "Rudstroj" - Kakanj, "Prim" - Zenica i drugi.

Neka od ovih preduzeća kao i "TRD" - Vareš su namjenski projektovana kao tvornice rezervnih dijelova u okviru RMK. Bitno je istaći da su neka od njih imala službe za održavanje koje su dio proizvodnih kapaciteta, odnosno usluga, plasirali na tržištu. U okviru preduzeća "Krivaja" - Zavidovići egzistira dobitni centar koji se bavi metalopreradom.

Značajne kapacitete u ovoj oblasti posjeduju preduzeća "Metalno" i "Instalacije" iz Zenice.

Samostalan razvoj u oblasti metaloprerade doživjela su tešanjska preduzeća "UNICO-FILTER", "FAD", "ENKER", "POBJEDA", visočka "KOVINA". Zbog svoje dugogodišnje prisutnosti na svjetskom tržištu ovi privredni subjekti su stekli povjerenje kupaca kakvi su WV, MAM, FIAT, RENAULT i mnogi drugi.

Metaloprerada u cjelosti ima veliku šansu i u budućnosti.

Prerada drveta, celuloze i papira, te grafička djelatnost

Drvoprerađivačka industrija, industrija celuloze i papira, te grafička industrija imaju izuzetno dugu tradiciju u Kantonu.
Na području Kantona, od 3.361 km2 površine, oko 59% je pod šumama i neobraslim šumskim zemljištem, što je oko 4% ovih površina u BiH i oko 17% u Federaciji BiH. Raspored i broj drvoprerađivačkih subjekata uvjetovana je, prije svega, lokacijom raspoloživih sirovina - šumskog fonda, industrijskom tradicijom, transportnim mogućnostima, kadrovima i drugim društvenim faktorima. Pored nekoliko velikih privrednih subjekata koji egzistiraju iz predratnog perioda, kao što su: "Krivaja" - Zavidovići, "Stupčanica" Olovo, "Ukus" - Tešanj, "Bosnafurnir" - Visoko, "Zvijezda" - Vareš, nakon rata je došlo do nagle ekspanzije u ovoj djelatnosti. Tako je formirano oko 80 malih pilana i više desetina prerađivačkih kapaciteta.

Proizvodnja celuloze i papira je djelatnost koja je razvijena isključivo oko preduzeća "Natron"- Maglaj. Usljed ogromnih ratnih šteta i gubitka tržišta, trenutno je iskorišteno 50% kapaciteta, uglavno na proizvodnji natron papira, na bazi starog papira.

Grafička djelatnost također ima dugu tradiciju u Kantonu. Pored ranijih državnih preduzeća, kao što su "Dom štampe" - Zenica i "Bosnagraf" - Visoko i drugih manjih, u posljednje vrijeme osnovan je značajan broj grafičkih subjekata sa novim tehnologijama i mogućnostima u skoro svim općinama Kantona.

Rukovodilac Sektora, Osman Buza, pomoćnik ministra

U okviru Sektora za neproizvodne djelatnosti, razvoj i obrt obavljaju se upravni, stručni, analitički i drugi poslovi određeni zakonom i drugim propisima koji se odnose na:

• pripremanje prijedloga propisa iz djelatnosti Sektora koje usvajaju nadležni kantonalni organi,
• pripremanje materijala za sjednice Vlade i Skupštinu Kantona iz oblasti Sektora,
• obrazovne aktivnosti koje su date u nadležnost Kantona iz djelatnosti Sektora,
• razvoj trgovine, turizma, ugostiteljstva i ostalih uslužnih djelatnosti,
• praćenje, analiziranje i proučavanje stanja u djelatnosti trgovine, turizma, ugostiteljstva i ostalih uslužnih djelatnosti,
• provođenje utvrđene politike i osiguranje provođenja iste, ukazivanje na stanje i pojave od značaja za djelatnost trgovine, turizma, ugostiteljstva i ostalih uslužnih djelatnosti,
• davanje sugestija i mišljenja na sve propise nadležni federalni organi i organi BiH iz djelatnosti Sektora, uključujući predlaganje mjera unapređenja u oblastima koje pokriva Sektor,
• praćenje svih parametara relevantnih za ocjenu stanja i kretanja u poslovanju privrednih subjekata u oblastima trgovine, turizma, ugostiteljstva i ostalih uslužnih djelatnosti u Kantonu,
• izradu strategije i kreiranje programa razvoja i stalno praćenje ostvarivanja strategije razvoja trgovine i ostalih uslužnih djelatnosti, te realizacija programa razvoja,
• praćenje rada i saradnju sa Turističkom zajednicom Kantona i općina na razvojnim programima u oblasti turizma,
• utvrđivanje minimalno-tehničkih uvjeta i kategorizaciju turističko-ugostiteljskih objekata,
• kontrolu i koordinaciju rada organa upravljanja i upravljanje državnim kapitalom u preduzećima u kojima ovlaštenja i obaveze vlasnika po osnovu državnog kapitala vrši Kanton, osim oblasti koju pokriva Sektor industrije, energetike i rudarstva,
• praćenje i analizu stanja u privredi, poduzetništvu, obrtu i drugim oblastima sa aspekta potreba i inicijativa razvoja na nivou Kantona,
• praćenje i proučavanje dejstva i posljedica sistemskih rješenja utvrđenih zakonima i drugim propisima i općim aktima, kojima se reguliše razvoj sa ciljem stvaranja ambijenta kojim će se sitmulirati razvoj, poduzetništvo i obrt,
• koordinaciju aktivnosti i saradnju sa resornim ministarstvima Federacije BiH,
• kreaciju i realizaciju programa i projekta razvoja na području Kantona,
• surađivanje sa naučnim i stručnim institucijama, tehnološkim parkovima i poslovnim inkubatorima u zastupanju interesa razvoja Kantona i predlaganje osnivanja ili svrstavanja posebnih organizacionih jedinica za razvoj,
• praćenje implementacije usvojenih projekata i informisanje o ostalim pitanjima bitnim za ostvarivanje procesa razvoja,
• promoviranje poslovnih informacija vezano za razvoj, poduzetništvo i obrt,
• i druge nepomenute poslove iz djelatnosti Sektora.